Za pet godina, u školskoj godini 2015./'16. Hrvatska će imati najmanje pet tisuća gimnazijalaca manje nego što ih je upisala ove godine. Prema projekcijama Ministarstva obrazovanja, te bi godine generacija koja će završiti osmi razred trebala imati oko tri tisuće učenika manje nego ove godine, a uz to novim kriterijima za osnivanje i mrežu srednjih škola ministarstvo predlaže smanjenje broja učenika koji će se upisivati u gimnazijske programe.
Ove godine u srednje škole upisano je oko 49.000 učenika, a od toga ih je u gimnazije otišlo oko 14 i pol tisuća ili gotovo 30 % Ideja je da se u budućnosti u četverogodišnje škole upiše 70 % učenika, od kojih 30 % u gimnazije.
Trendovi u EU
Od ukupnog broja u generaciji ubuduće bi u gimnazije odlazilo tek malo više od dvadeset posto završenih osnovaca ili za pet godina manje od deset tisuća djece. U većini europskih zemalja trend je povećanja broja mjesta u gimnazijskim programima, a stručnjaci i u nas već godinama upozoravaju da bi kvote za gimnazije trebalo povećati.
Bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić smatra da bi u gimnazije trebalo upisivati svu djecu koja to izaberu, a nakon prvog razreda obaviti selekciju.
– Tad će se već pokazati tko je za gimnaziju, a kome je ona preteška – kaže Lj. Vokić.
Prema kriterijima ministarstva, idealna srednja škola trebala bi imati od 400 do 500 učenika. Na otocima ili prometno izoliranu području, minimum je za osnivanje više manjih srednjih škola da svaka ima najmanje 150 učenika. Kad bi se striktno poštovala ta pravila, koja se razrađuju, prema procjenama upućenih ukinulo bi se između 30 i 40 škola ili desetak posto.
Planirano je ukidanje programa za koje nema posla i nisu konkurentni na međunarodnom tržištu rada, primjerice zanimanja u željezničkom prometu, Pooštrit će se uvjeti u kojima se učenici smiju obrazovati pa će nedopustive biti trogodišnje strukovne škole bez radionica za praktičnu nastavu, poljoprivredne škole bez vlastitih imanja, medicinske u mjestima bez odgovarajućih bolnica, turističke na područjima bez ugostiteljstva i turizma, pomorske škole u unutrašnjosti. Osnivati se neće moći ni umjetničke škole ako im ne gravitira dovoljno djece da bi se mogla obaviti kvalitetna selekcija.
Na udaru glazbene škole
To znači da će se na udaru naći glazbene ili likovne škole u malim sredinama. Školski programi ubuduće moraju pratiti potrebe tržišta rada (visoke tehnologije) te specifičnosti vlastite sredine.
Tko uopće može imati ikakav motiv za školovanjem u ovoj carevini nezaposlenih a naročito ako nema \"gore nekog svog\".