Otprilike 20 godina stara je ideja, upola manje ozbiljno se o njoj raspravlja, a brza cesta Varaždin – Krapina trebala bi se početi graditi do kraja ove godine, ako građevinske dozvole stignu na vrijeme. Naravno, govorimo ovdje o izgradnji samo jednog dijela brze ceste, onog od Varaždina do Cerja Tužnog, trasi na koju bi, nakon arheologa koji su iskope radili na sedam lokacija koje su definirane posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela u Varaždinu, trebali stići i sami izvođači radova. Zagorje Gradnja je to, a kako su već objasnili iz Hrvatskih cesta, ugovor s njima vrijedan je nešto manje od 25,5 milijuna eura bez PDV-a te oni za Varaždin – Cerje Tužno imaju rok od 36 mjeseci.
Naravno, on će početi teći nakon što stignu sve dozvole. Od Cerja Tužnog do Ivanca pa od Ivanca do Lepoglave sljedeće je što se planira, a u travnju su iz Hrvatskih cesta najavili da se od Cerja do Ivanca potpisivanje nastavka ugovora očekuje ove godine. A dok se čeka, ide se u izradu idejnih projekata za dionicu dugu 17 kilometara od Lepoglave do Đurmanca preko Bednje. Natječaj će Hrvatske ceste raspisati unutar nekoliko tjedana, a spomenuti projekti i ishođenje lokacijskih dozvola procijenjeno je na 600 tisuća eura bez PDV-a.
– Planirana trasa brze ceste Varaždin – Ivanec – Krapina od velike je prometne važnosti za sjeverozapadnu Hrvatsku zbog suvremenog prometnog povezivanja dvaju županijskih središta: Varaždina i Krapine. Ovaj dio sjeverozapadne Hrvatske, kroz prizmu lokalne prometne infrastrukture, jedan je od najlošijih u Hrvatskoj. Zagorska brza cesta Varaždin – Ivanec – Krapina definirana je kao cestovna građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku. Brza cesta omogućuje cjelovitu međužupanijsku povezanost i veze s glavnim županijskim žarištima razvoja. U tijeku je izrada glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola za dionice Varaždin – Ivanec – Lepoglava duljine cca 21,5 km. Prema izrađenom Idejnom rješenju varijanta A4 označena je kao prijedlog za odabir u sjevernom koridoru. Varijanta A4 započinje u čvoru Đurmanec, gdje se brza cesta kružnim tokom odvaja od državne ceste D1, s obzirom na to da nije moguće ostvariti izravni spoj na A2. Spoj brze ceste i autoceste A2 ostvaren je posredno preko D1 i čvora Đurmanec – kako će se ova dionica buduće ceste spajati na postojeće prometnice objašnjavaju u Hrvatskim cestama, dodajući da će nova brza cesta prolaziti pokraj naselja Horvati, a južno pratiti županijsku cestu ŽC2097.
– Brza cesta prolazi izvan razine sve nerazvrstane, lokalne, županijske i državne ceste kako bi se održao nesmetani promet na brzoj cesti, odnosno funkcioniranje postojećeg lokalnog prometa na terenu. U trasi se potom međusobno izmjenjuju tuneli i vijadukti raznih duljina, od kojih duljina najdužeg tunela iznosi 1100 metara, a koji prolazi ispod mjesta Gornje Jesenje. Slijedi čvor Donje Jesenje iza kojeg trasa opet nastavlja u tunelu.
Sljedeći čvor je Cerje Jesenjsko koji je udaljen od prethodnog čvora 2521 metar. U trasi brze ceste nastavno se smjenjuju tuneli i vijadukti različitih duljina, od kojih je najduži tunel dug 860 metara, a duljina najduljeg vijadukta 438 metara, i to u blizini naselja Bednja. Do čvora Bednja trasa je u sjevernom spojnom koridoru, a nastavno do kraja (spoj na D2) je u zajedničkom koridoru. Od Bednje se trasa nastavlja prema Lepoglavi te prolazi osjetljivim područjem Purge, na objektu između dva groblja. Prijedlog je da se u daljnjem projektiranju vijaduktu posveti posebna pažnja kako bi se što bolje uklopio u okolni ambijent. S obzirom na osjetljivost prostora, veliku izgrađenost, reljef i ostala prostorna ograničenja u širem okruženju ove lokacije koridor za prolaz trase brze ceste definiran je planskom dokumentacijom Lepoglave – da bi brza cesta trebala prolaziti niskim vijaduktom između starog i novog lepoglavskog groblja, pojašnjavaju u Hrvatskim cestama.
VEZANI ČLANCI:
A kad smo već kod vijadukta, ova bi trasa brze ceste trebala uključivati devet podvožnjaka, dva nadvožnjaka, osam vijadukata i sedam tunela. Sami idejni projekti s lokacijskim dozvolama trebaju se završiti u roku od godine dana, i to nakon što se odabere tvrtka koja će ih izrađivati, a uzme li se u obzir da su, prije početka samih radova, potrebne i građevinske dozvole, glavni projekt te sam natječaj za izvođača radova, optimistično je očekivanje da bi se ova dionica brze ceste Varaždin – Krapina mogla početi raditi za nekoliko godina.
FOTO Ovo su najduži mostovi u Hrvatskoj: Jedan je godinama vodio 'u nigdje', a drugi je naš najveći ponos
