Hrvatska na različite socijalne izdatke godišnje troši 68 milijardi kuna, a taj se trošak ustalio u razdoblju od 2009. do kraja 2011. godine, objavio je jučer Državni zavod za statistiku. Godišnji administrativni troškovi distribucije socijalnih naknada su 1,378 milijardi kuna te su skoro u istoj razini kao i troškovi za nezaposlene. Hrvatska na socijalnu zaštitu svojih građana godišnje izdvaja 20,4 posto BDP-a i s tim udjelom dolazi na 18. mjesto među državama članicama EU.
Ostale zemlje na socijalu troše 17 do 34 posto BDP-a. Najsocijalnije su europske države Francuska, Danska, Nizozemska, Finska, Njemačka Švedska i Austrija, koje više od 30 posto BDP-a troše na socijalne izdatke, dok siromašne zemlje iz nekadašnjeg socijalističkog bloka za socijalu daju otprilike 17 posto. Hrvatska, prema DZS-u, najviše novca daje za liječenje i zdravlje – 22,6 milijardi kuna, za starost 18,5 milijardi, invalidnost 11,5, obitelj i djecu 5,3, a za nezaposlene godišnje isplaćuje 1,5 milijardi kuna.
Najmanje se daje na subvencioniranje troškova stanovanja socijalnih skupina – 97,9 milijuna kuna. Socijalna zaštita građana financira se iz socijalnih doprinosa – 45 milijardi kuna – te poreza i drugih prihoda iz proračuna – 25,5 milijardi kuna. Naknade su činile 97,9% ukupnih izdataka u 2011. Prema vrsti socijalnih naknada, prevladavaju one novčane (69,6%), i njih 93 posto daje se bez provjere materijalnog stanja.
>>19. Socijalna politika i zapošljavanje: Zaštita radnika
