ZAGREB - Nakon svakoga novog divljanja razularenih navijačkih hordi, kad se gradske ulice pretvaraju u ratne zone, javnost se pita zar se tomu ne može stati na kraj? Kako država može zaštititi nedužne građane čija je imovina oštećena u divljanjima, i tko im uopće može nadoknaditi štetu? Ima li kakvog učinka izricanje sudske zabrane dolazaka na utakmice kažnjenim pripadnicima navijačkih skupina?
- Novi Zakon o prekršajima na snagu je stupio 1. listopada ove godine i njime su takve mjere predviđene. No, kako bi se njihovo provođenje trebalo osigurati, to za sada baš i nije jasno. Nakon posljednje utakmice Hajduk - Dinamo privedeno nam je 14 navijača, od kojih je 11 bilo prijavljeno za remećenje javnog reda i mira, a tri za posjedovanje droge. Svima je suđeno i novčano su kažnjeni. Iako zakon za takve prekršaje predviđa i zatvorske kazne od mjesec dana, svi su privedeni kažnjeni novčano, jer je riječ o osobama koje su bile prvi put prekršajno prijavljene - kazao nam je Mario Meštrović, sudac zagrebačkoga Prekršajnog suda.
Dodao je kako je među počiniteljima bio i mladić koji je prekršajno prijavljen zbog ispaljivanja signalne rakete, za što je kažnjen sa 1885 kuna. Inače, zakon za takva djela predviđa i kazne do 12.000 kuna.
Blagost i sporost sudstva
Navijači koji su prijavljeni za remećenje javnog reda i mira, osim novčano mogu biti kažnjeni i zatvorskom kaznom od 30 dana, a u remećenje javnog reda i mira spada osobito drsko i bezobzirno ponašanje, u što svakako spada i napad na policajce. Nakon nedjeljne zagrebačke utakmice dva su policajca lakše ozlijeđena, pa će napadači osim prekršajno biti i kažnjeno prijavljeni, zbog napada na službenu osobu. Za to je predviđena kazna od tri mjeseca do tri godine zatvora.
No, za razliku od europskih zemalja, gdje se navijački ispadi strogo kažnjavaju, i gdje se presude počiniteljima izriču u roku tri mjeseca, u Hrvatskoj se takvi postupci vode godinima.
Primjerice, u Engleskoj se evidentirani huligani najmanje 12 sati prije svake nogometne utakmice moraju javiti u policijsku postaju, a izrečene mjere zabrane odlazaka na utakmice strogo se poštuju. Za razliku od europske, naša je policija praktično nemoćna, jer iako ima listu od gotovo 180 najopasnijih navijača, nikako ne može utjecati na njihov dolazak na stadion. Naime, nadzor na ulazu u stadion obavljaju redari a ne policajci, a redarsku službu pak plaća klub.
Nitko se ne drži propisa
- Kad bi se u Hrvatskoj strogo primjenjivali postojeći zakoni, moglo bi se stati na kraj divljanjima na stadionima. Naime, prema postojećim zakonima, za organizaciju utakmice i sigurnost na stadionu odgovoran je organizator, dakle klub. Dodatni problem je i u tomu što HNS striktno ne primjenjuje odredbe postojećeg zakona, barem kad je riječ o domaćim utakmicama. Tako, primjerice, postoje pravila o zabrani točenja alkohola, unošenja pirotehničkih sredstava i dopuštenom broju ljudi na stajaćim mjestima. Ta se pravila u Europi strogo primjenjuju. U Hrvatskoj osim toga ne postoji praksa rada s navijačima, a na kraju se sve pokušava prebaciti na policiju. Nigdje u svijetu to nije odgovornost policije, a osim toga Zakon o prekršajima predviđa izricanje zabrana dolazaka na utakmice. Kad bi se svi strogo držali toga, vjerujem da bi ovakvih scena bilo mnogo manje - smatra Vladimir Faber, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za Temeljnu policiju.
Prema njegovu mišljenju, oštećenje tuđih automobila, koje se sada sankcionira kao oštećenje i uništenje tuđe stvari, za što se osim novčane može izreći i zatvorska kazna od šest mjeseci, trebalo bi sankcionirati kao vandalizam, jer je to očiti primjer vandalskog i huliganskog ponašanja. Ovako, svi oni kojima su u navijačkim divljanjima oštećeni automobili, zadovoljštinu mogu potražiti u dugotrajnim sudskim parnicama, budući da su to djela koja se ne gone po službenoj dužnosti. U cijeloj toj priči malo će bolje proći policija, jer je riječ o državnoj imovini, pa će nakon što se se otkriju počinitelji biti podneseni odštetni zahtjevi. Slična priča je i s oštećenjima tramvaja i autobusa, gdje se jedino u slučaju evidentiranog nasilja počinitelji gone po službenoj dužnosti.
I. Jakelić
