Neobičan prizor jata kitova snimljen je u blizini otoka Visa, te objavljen na You Tube kanalu Stefana Torresa koji je ovu scenu slučajno zabilježio dronom dok je snimao Jadransko more. Video je vrlo brzo postao viralni hit na društvenim mrežama.
"Doživite tijekom ribolova zadivljujuću ljepotu otoka Visa iz ptičje perspektive sa snimkama dronom. Snimajući kristalno čisto more i razvedenu obalu svjedočite impresivnom prizoru kitova u njihovom prirodnom staništu. Pridružite se ovoj nezaboravnoj avanturi i budite hipnotizirani čudima prirode", napisao je u opisu video zapisa Stefan Torres.
Portal morski.hr piše da se radi o kitu perjeru, također poznatom kao veliki sjeverni kit. On je najbliži srodnik plavetnom kitu te nakon njega i druga najveća životinja na svijetu duljine oko 20 metara i težine 70 tona. Zakonom je zaštićen i nalazi se na popisu ugroženih vrsta, a Jadran posjećuje u potrazi za hranom - sitnom plavom ribom i planktonskim račićima.
Kitovi perjari žive u skupinama od pet do deset životinja, a u vremenima prije intenzivnog kitolova postojale su skupine i od 300 jedinki. Perjari plivaju brže i dublje od većine drugih velikih kitova, a pod morem se mogu zadržati oko 15 minuta. Hrane se krilom, sitnim račićima koje filtriraju kroz usi. Hranjenje uglavnom obavljaju u ljetnim boravištima, a zimi troše zalihe masnoća.
Velike sjeverne kitove može se pronaći u svim svjetskim oceanima, ljeti u polarnim i hladnim, a zimi u toplim i tropskim morima. Pošto su godišnja doba obrnuta na sjevernoj i južnoj polutci, neki zoolozi smatraju da postoje dvije podvrste perjara, južni i sjeverni, koji se nikada ne sreću.
Postoji više od 80 vrsta kitova, a među njima su neke od najpoznatijih vrsta poput plavog kita, koji je najveći živući organizam na Zemlji, te grbavog kita, koji je poznat po svojim spektakularnim skokovima iz vode, kao i kit sijeduš. Kitove kao sisavce odlikuje neobična dugovječnost. Neke vrste, kao npr. grenlandski kit, mogu doživjeti i više od 200 godina. Do sada najstariji poznati primjerak mužjaka uginuo je u dobi od 211 godina.
Kitovi su u stanju plivati velikim brzinama i putovati velike udaljenosti, a neke vrste kitova mogu roniti na dubine od preko 1.000 metara. Oni su izuzetno inteligentni i imaju složene društvene strukture. Međutim, kitovi se suočavaju s mnogim prijetnjama, uključujući izlovljavanje, zagađenje mora i klimatske promjene te je potrebno provoditi što više istraživanja kako bi ove veličanstvene životinje nastavile krasiti naše ocene.
