Zagorje bi za dvije godine trebalo postati sigurno području od poplava. U Hrvatskim vodama koje su investitor radova potpisani su ugovori za izgradnju dviju retencija, jedna je na području Donjeg Macelja u Smiljanovoj Grabi i druga Burnjak na istoimenom vodotoku u Gornjoj Stubici. Nakon javnog nadmetanja i žalbenih rokova posao je povjeren tvrtki Vodopriovreda Zagorje, uz tvrtke koje će obavljati geodetski nadzor. Kako nam je rekao Tomislav Suton, voditelj Vodnogospodarske Ispostave Krapina - Sutla vrijednost retencije na području Stubice je 8,2 milijuna kuna, a one u Smiljanovoj Grabi 16 milijuna kuna. Ova je skuplja, kako to objašnjava voditelj Suton zbog geomehanički nepovoljnijeg tla. U tijeku je rješavanje imovinsko pravnih odnosa i ako ne krajem ove godine, početkom 2014. radovi će sigurno početi - najavio je voditelj Suton.
Čišćenje potoka
- Zbog prošlotjednih poplava koje su nanijele štetu poljoprivednicima uz potok Ravninšicu u Općini Đurmanec idemo u hitnu sanaciju tog potoka u kojem zaraslo drveće stvara čepove, pa će se on strojno očistiti. To će se napraviti na zahtjev Općine Đurmanec - rekao je Tomislav Suton. Što se tiče izlijevanja Krapiničice u Doliću između Žutnice i Đurmanca, ovdje se radi o tzv. “prirodnoj depresiji”. Retencija Velika Ravninščica planirana je za 2015., a ta bi brana smanjila poplave u Đurmancu i Krapini, posebice na kritičnoj dionici u Doliću - dodao je Suton.
Radovi na Krapinici 2014.
Samo tijekom ove godine na inzistiranje Županije predstavnici Hrvatskih cesta dva su puta došli na sastanak i obišli teren. Unatoč tome što je pitanje gradnje retencija staro desetljećima sada se konačno počinje ostvarivati. U 2012. Hrvatske vode za razne poslove oko zaštite voda uložile su preko 50 milijuna kuna, dok je za ovu godinu planirano ulaganje u visini od oko 41 milijuna kuna. Nastavak radova na koritu rijeke Krapinice u Krapini, čiji su investitor također Hrvatske cesta očekuje se u 2014.
Jedan od značajnih istaknutih županijskih priroriteta je i rijeka Sutla koja ujedno predstavlja i državnu granicu, a veći dio vodnih građevina treba se nalaziti sa slovenske strane. Planirana je između ostalog izgradnja sustava retencija, a sve to treba biti sukladno uvjetima zaštite prirode obzirom da je područje rijeke Sutle proglašeno područjem ekološke mreže.
..nigdje se ne spominje čišćenje potoka u Zlataru i Loboru, gdje je prema svim medijskim izvješćima bilo najviše poplava i problema.