Ponajbolji zagorski pastusi danas su imali ispit muškosti. U Bobovju
pokraj Krapine, na imanju Mirka Majseca, održano je licenciranje,
odnosno odabir pastuha za dalji rasplod. Pred komisiju Središnjeg
saveza udruge uzgajivača hladnokrvnjaka iz Popovače došlo je danas 12
zagorskih pastuha.
Izvorne pasmine
Zagorskim hladnokrvnjacima uzima se uzorak DNK iz dlake, mjeri se
visina, obujam prsa, cjevanice, a konji su danas prošli i radni ispit
poslušnosti i rad na terenu s kolima. Licenciranjem se želi postići
genetsko unaprjeđenje kako bi pasmina hrvatskoga hladnokrvnjaka postala
prepoznatljiva, uniformirana i dohodovna.
Osnovni je cilj da se hladnokrvnjak mora održati u čistoj krvi jer
pripada skupini izvornih hrvatskih pasmina. Kad pastuh prođe testove,
dobiva i licenciju da je spreman za dalji rasplod. U cijeloj je
Hrvatskoj otprilike 4500 hladnokrvnjaka, a samo je 140 pastuha za dalji
rasplod. Ima i 2500 kobila, a ostalo pripada podmlatku. Jedan pastuh
dovoljan je za 30-ak kobila, bolji i mlađi dobivaju dozvolu za više
kobila, najviše do 25, a oni stariji pak za pet do deset.
Osnovni je cilj da se među tim pastusima dobiju genetički što
kvalitetnija grla kako bi se dobili i kvalitetniji potomci. Pastusi su
spolno zreli nakon dvije i pol godine pa sve do svoje 15., 16. godine.
U Hrvatskoj je trenutačno samo 14.500 konja, a cilj je da ih bude barem
50-ak tisuća.
Konjsko meso brand
Kvalitetno konjsko meso hrvatskoga hladnokrvnjaka i posavca uskoro bi
trebao postati i hrvatski izvozni brand od kojeg će se moći vrlo dobro
zarađivati. Stoga je povećanje proizvodnje ovih dviju pasmina ekološki
održivim uzgojem jedan od prioriteta.
Ždrijebe koje se prodaje za uzgoj mesa stoji 7000 do 8000 kuna. Za
ždrijebe i kobilu zajedno poticaj je 4000 kuna, a pastuh s licencijom
dobiva dodatnih 2500 kuna na godinu.
Večernji na licenciranju konja
