Tko se nadao zagorskoj purici na božićnom stolu, a dosad je nije kupio ili rezervirao kod prodavača, teško će ove godine do te domaće delicije. Većina OPG-a iz Krapinsko-zagorske županije koje smo kontaktirali kažu kako su purice, koje su i zaštićeni hrvatski proizvod u EU, već tjednima rasprodane. Nađe se još samo poneki usamljeni puran s obzirom na to da neki građani misle da je žilavijeg mesa. No to nije istina, tvrde u OPG-u Snježane Cingulin iz Kraljevca na Sutli.
– Tko jednom proba purana, ni iduće godine neće pomisliti na puricu – smije se Snježana ističući kako je kod nje svih 400-tinjak komada pura i purana planulo.
Pura ili puran, pitanje je
– Ova je godina bila iznimno teška. Bilo je dosta kiše pa smo pure, iako one to ne vole, svako malo morati tjerati u zatvoreno – kaže Snježana. Uzgoj pura traje 8-10 mjeseci, tijekom kojih se uglavnom hrane kukuruzom i šrotom. Ženkice su uglavnom teške oko 3,5 kg, purani i do pet pa se one prodaju za 70, a purani za 55-60, ovisno traži li ih stari ili novi kupac.
Kod Stjepana Šćurica iz Švaljkovca, koji je naš najveći proizvođač, mužjaci su i nešto teži – i do šest kila, no nije siguran je li na farmi ostao ijedan, a da nije već prodan i/ili kao i purice čeka isporuku – ukupno 1000 komada!
– Purani se malo teže prodaju jer su možda preveliki za tročlanu ili četveročlanu obitelj. No i oni su mladi pa nema razlike u kvaliteti mesa, dok za one iz uvoza, kojih je puno više, nisam baš siguran – objašnjava Šćuric.
U prosinačkom ludilu koje se zahuktava i u kojem ćemo na krilima povećanja neoporezivoga dijela za božićnice i regres prema procjenama HGK “spržiti” 15,3 milijarde kuna, oko pola milijarde više nego lani, purice se pak u nekim trgovačkim lancima reklamiraju već za 27,98 kuna za kilogram – i to domaće, a na zagrebačkoj tržnici Dolac jučer su koštale između 45 i 70 kn/kg. Potrošnja purica u ovome mjesecu raste za oko 110.000 komada od 3,5 do 4 kg te se uz uobičajenu mjesečnu potrošnju od 80-ak tisuća ta brojka penje i na 190 tisuća, oko 400 tona više u odnosu na druge mjesece. Uvozne pred domaćima ipak gube bitku pa ih se uveze svega 30-40 tona.
Kad su patke u pitanju, situacija je obrnuta. Uglavnom se jedu uvozne poput mađarskih i za svega 17,89 kn/kg, dok za domaće na tržnicama traže 45-50. Svinjogojci su ljutiti što su zbog prijetnje afričke svinjske kuge (ASK) pooštrene mjere na farmama. Manji proizvođači ne udovoljavaju propisanim biosigurnosnim uvjetima pa svinje mogu zaklati samo ako ih prije klanja pregleda veterinar. Po satu je to 350 kuna plus put, pa je mnogo jeftiniji uvozni “pajcek”, kaže svinjogojac Stjepan Kušec.
Bakalar i dalje kralj Badnjaka
– Domaća je proizvodnja uništena, ne proizvodimo više ni 30% svinja za vlastite potrebe – kaže on. U prosincu se ukupno potroši i 500 tona više odojaka u odnosu na ostale mjesece. No cijene 20-30% više nego lani, oko 55 kuna za kilogram, zbog porasta globalne potražnje i ASK-a građane bi mogle okrenuti gotovo dvostruko jeftinijim kategorijama nekih drugih vrsta mesa poput uvozne teletine, flama, rebara i lopatice. Kao i junetine, teletine za božićnih i novogodišnjih blagdana trošimo u prosjeku 10-ak posto više, dok se potrošnja janjetine udvostručuje na 220 tona. Većina je se proda u sivoj zoni, no u trgovačklim se lancima i mesnicama cijeni na 55 do 80 kuna za, kako tvrde, domaću. Statistika pak kaže kako pojedemo najviše bugarskih, makedonskih i rumunjskih janjaca.
Kralj Badnjaka i dalje je bakalar. Ne računajući ostalu ribu, pojest ćemo oko 150 tisuća komada norveškog Gadus morhue i njegovih manje kvalitetnih “rođaka”. Cijena mu je u prosjeku 190 do 270 kn/kg, no u bogatoj ponudi na ribarnicama nađe se i svježe domaće tune po cijeni od 130 do 235 kn/kg, zubaca i druge oborite bijele ribe za 120 do 220 kn, oslića za 50-70 kn, grdobine i smuđa za 100, šarana za 40, soma i štuke za 80. U fišu, bakalaru na bijelo ili na brodet... neizostavan je češnjak, kojega je i dalje glavnina kineskog, dok rumunjski ili turski orasi, bademi i lješnjaci bez kojih su nezamislive tradicionalne božićne i novogodišnje slastice u nekim trgovačkim lancima koštaju između 50 i 60 kn/kg, a na tržnicama od 80 do 130 kuna.
Za glavicu kiselog zelja ili kupusa za sarme treba izdvojiti 8 do 16 kn/kg, mlince oko 15 kn, maslac od 9,99 do 24,99 kn/250 g, a neki trgovci privlače potrošače i sa 30 jaja M razreda po cijeni od 21,99 kn.
bez veze... ja svoju ženu okujem u lance da ne kupi previše... kupim 3 batka i 2 bijela mesa... djeca mi vrište od straha kada vide špek i pršut, misle da to deblja...za badnjak kupim srdele i ispržimo ih... glupo mi je gomilati hranu.... pa nismo svinje da se prežderavamo... a novaca imam koliko mi je potrebno...