U organizaciji Mreže za zaštitu životinja, koju vodi udruga Prijatelji životinja, u Skloništu za nezbrinute životinje grada Zagreba u Dumovcu održan je prvi sastanak skloništa.
Kako novi Zakon o zaštiti životinja ne dopušta usmrćivanje napuštenih životinja, sva skloništa u Hrvatskoj sada su no kill. Njihovi predstavnici raspravljali su o provedbi novog Zakona. Voditeljica skloništa u Dumovcu Tatjana Zajec, dr. vet. med., predstavila je rad tog najstarijeg no kill skloništa u Hrvatskoj te program skloništa na promociji udomljavanja i edukacije. Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, govorio je o novostima u Zakonu o zaštiti životinja vezanim uz rad skloništa za napuštene životinje. Bilo je riječi i o Pravilniku o skloništima, koji je upravo u izradi i koji je nužan kako bi sva skloništa dobro radila.
Minimalno 50 mjesta
S obzirom da Zakon propisuje i Povjerenstvo za zaštitu životinja, za predstavnika skloništa u njemu izabran je Hrvoje Harač iz osječkog skloništa Udruge Pobjede. Put Pobjeda nije bio lagan, od nefunkcionalnog i zapuštenog skloništa izgradili su mjesto koje je ponos grada Osijeka. Svakodnevno udomljavaju životinje, primaju volontere, ali i educiraju građane. S obzirom da je pred njima još puo izazova, njihov predstavnik moći će predstavljati probleme i rad svih skloništa koja sada zajedničkim snagama trebaju pobijediti neodgovornost onih koji napuštaju životinje.
Novi Zakon o zaštiti životinja nalaže da svaka županija treba imati barem jedno sklonište s minimalno 50 mjesta za životinje. Županije u kojima ga nema i u kojima nema dovoljno smještajnog kapaciteta moraju ga osnovati najkasnije do kraja 2018. godine. Zakon propisuje i da sve lokalne zajednice moraju sudjelovati u financiranju skloništa, kao i u svim programima prema propisanim odredbama, u čemu im skloništa mogu uvelike pomoći.
Provjera čipiranja
Lokalne zajednice, pak, dužne su pomoći skloništima tako da najkasnije do 30. lipnja 2018. moraju provjeriti jesu li svi psi na njihovu području mikročipirani. Zakon lokalnim zajednicama pruža i mogućnost propisivanja obavezne kastracije, što također može pomoći skloništima. Skloništa će sudjelovati u radu koordinacijskih radnih skupina, koje treba osnovati svaka županija, kako bi suradnjom i dogovorom radili na provedbi Zakona o zaštiti životinja. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da su se problemi rješavali tamo gdje se je Zakon provodio, a sada ta pozitivna iskustva treba primijeniti u cijeloj državi.
Zakonske odredbe usmjeravaju skloništa na zbrinjavanje, kastraciju, oglašavanje i udomljavanje životinja, kao i na sudjelovanje u edukaciji građana. Stoga ne samo da više nema ubijanja životinja u njima, već skloništa nose važnu ulogu u sustavu promocije udomljavanja životinja umjesto kupnje, kao i sprječavanja neodgovornosti građana.
Skloništa koja već godinama ne ubijaju životinje iza sebe imaju veliko iskustvo u oglašavanju te tisuće udomljenih životinja. Novi Zakon o zaštiti životinja, ako se odmah krene u njegovu provedbu, pruža mogućnosti za bolju zaštitu životinja, uštedu te dugotrajnu korist za građane i životinje.
Vrlo velik broj mačaka i pasa je napušten, odbačen od svojih divnih ljubitelja životinja. I sada bi zajednica trebala preuzeti brigu i teret; kastriranje, donacije, zbrinjavanje....Ako je ćipiranje propisano, zašto komunalni redar i / ili policajac nemaju uređaj za očitavanje čipa, pa prilikom rada, ophodnji i sl, neka "očitaju" sve životinje na koje naiđu? Pa jednom valja stati tome na kraj. Dosta je što mnogi vlasnici pasa ne pokupe njihov izmet nego mrtvo-hladno odlaze dalje. Uostalom, držati životinje po 9-10 sdati u stanu dok se ukućani ne vrate s posla, je strašno neljudski. Nijedna životinja to ne zasluži.