Nitko niti nije očekivao da će ukrajinska mirovna konferencija u Švicarskoj donijeti mir, ali ipak je poslala važne signale ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji je prije gotovo dvije i pol godine pokrenuo invaziju na suverenu i međunarodno priznatu državu Ukrajinu. Velika većina od 93 države sudionice potpisala je završnu deklaraciju koja je postavila zahtjeve Rusiji.
Nužan 'težak kompromis'
No ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne može biti potpuno zadovoljan jer se 13 država sudionica konferencije nije složilo s tekstom deklaracije. Među njima je šest država iz skupine G20 najvažnijih svjetskih gospodarskih sila (Brazil, Meksiko, Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika, Indija i Indonezija). Armenija, Bahrein, Tajland, Libija i Ujedinjeni Arapski Emirati, Kolumbija i Vatikan također nisu potpisali tekst deklaracije.
Središnji zaključak dokumenta je da u mirovnom procesu moraju sudjelovati "sve strane". U završnoj jučerašnjoj završnoj izjavi, koja je bila dostupna novinskoj agenciji AFP, stoji: "Vjerujemo da postizanje mira zahtijeva uključivanje i dijalog između svih strana". To znači da se u mirovne pregovore mora uključiti i Rusija koja nije bila pozvana na dvodnevni mirovni summit u Bürgenstocku u švicarskim Alpama.
POVEZANI ČLANCI:
Završna deklaracija također potvrđuje "načela suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti svih država, uključujući Ukrajinu". To znači da se niti jednoj državi ne smije dopustiti da napadom na druge države širi svoje granice. Od Rusije se u deklaraciji traži i razmjena zarobljenih vojnika i povratak deportirane ukrajinske djece. Tu je i zahtjev za jamstvom sigurnosti hrane, koja se "ni pod kojim uvjetima ne smije militarizirati".
Jedan od zahtjeva je i izbjegavanje nuklearne katastrofe uzrokovane ratom u Ukrajini; Rusija mora vratiti Ukrajini punu kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja. Nekoliko sudionika, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza, inzistirali su na tome da se na buduće mirovne konferencije mora zvati i Rusiju. Zbog nepozivanja Rusije mirovnu konferenciju u Švicarskoj bojkotirala je i Kina. Cilj konferencije bio je, kažu sudionici, dogovoriti se na međunarodnoj razini za moguće mirovne pregovore između Ukrajine i Rusije.
FOTOGALERIJA Luksuzni resort, skupocjeni auti: Skupili se svjetski vladari, Plenković dobio dobro mjesto na grupnoj fotki
Kremlj je odmah objavio da Vladimir Putin "ne isključuje razgovore per se". Ali potrebna su jamstva kako bi se osigurala vjerodostojnost bilo kakvih pregovora, citiraju ruski mediji glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova. Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije princ Faisal bin Farhan Al Saud rekao je da je za bilo kakve vjerodostojne mirovne pregovore o ratu u Ukrajini potrebno i rusko sudjelovanje, i da bi oni uključivali "težak kompromis". Ministar je rekao da je Saudijska Arabija predana pomoći da se sukob privede kraju.
"Vjerujemo da je važno da međunarodna zajednica ohrabri bilo koji korak prema ozbiljnim pregovorima koji će zahtijevati težak kompromis kao dio puta koji vodi prema miru", rekao je princ. Saudijsku Arabiju se vidi kao jednu od vodećih kandidatkinja za zemlju domaćina konferencije koja bi se trebala održati u budućnosti uz sudjelovanje i Ukrajine i Rusije. Zamrzavanje sukoba u Ukrajini nije rješenje već recept za buduće agresorske ratove, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
"Zamrzavanje sukoba danas, sa stranim trupama koje okupiraju ukrajinsku zemlju, nije odgovor. To je recept za buduće ratove agresije", rekla je Von der Leyen. "Umjesto toga, trebamo podržati sveobuhvatan, pravedan i održiv mir za Ukrajinu. Onaj koji vraća suverenitet Ukrajine i njen teritorijalni integritet", poručila je.
POVEZANI ČLANCI:
Ne žele 'zamrznuti sukob'
Važno je da međunarodna zajednica drži fokus na Ukrajini i podršci toj zemlji suočenoj s ruskom agresijom, poručio je jučer u Bürgenstocku hrvatski premijer Andrej Plenković. "U kontekstu širih međunarodnih kriznih žarišta važno je da međunarodna zajednica i dalje drži fokus na Ukrajini i snažnoj podršci ovoj prijateljskoj zemlji", kazao je novinarima Plenković. Hrvatski je premijer istaknuo kako "nije poanta mirovnog procesa da se stane tu gdje smo sada, da se ponovi priča iz 2014. kada je došlo do dogovora u Minsku". Tada se, pojasnio je Plenković, "zamrznuo sukob" koji je "tinjao dosta godina do pune eskalacije 2022. godine".
"Ako ćemo tako nastaviti, onda ćemo ovaj sukob gledati desetljećima i imati jedan negativan scenarij. Poanta je da se vratimo na postavku međunarodnog prava, povelje Ujedinjenih naroda - poštovanje susjednih zemalja, teritorijalne cjelovitosti, integriteta, što podrazumijeva i povlačenje ruskih trupa s ukrajinskog teritorija i korištenje brojnih mehanizama koji postoje u međunarodnoj zajednici", poručio je Plenković. U tom je kontekstu kao pozitivan primjer naveo iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
FOTOGALERIJA Papa sreo najmoćnije ljude svijeta: Došao u kolicima, Biden ga dugo 'zašprehavao', a jedan premijer ga poljubio
jasno se vidi sta cini politicki zapad: tih 80-tak drzava