Mnogi domaći poduzetnici razmišljaju o zatvaranju posla, ne zato što nisu spremni platiti svoje obveze, nego se sve više žale na ‘teror’ i strah da se ne potkrade greška od nekoliko kuna, a za koju će biti kažnjeni ili će nezasluženo biti objavljeni na jednoj od Linićevih lista srama. Za red u državi i suzbijanje sive ekonomije su svi, no umjesto objavljivanja lista smatraju bitnijim pokretanje proizvodnje i omogućavanja rasta gospodarstva, jer prema svim pokazateljima tonemo više od zemalja u okruženju. Osim postojeće liste onih koji ne plaćaju porez, na novu listu će se na jesen uvrstiti i oni koji ne isplaćuju plaću, a zatim i oni koji imaju nerazamjer imovine i primanja.
Na listi i državne tvrtke
– To je jalovi posao, kroz liste žele dokazati svoj rad, no puno je bitniji sam učinak od objave liste – kaže ekonomski stručnjak Vlado Brkanić. Nepravedno je, kaže, i da svatko bude na listi, tko ima šanse dokazati suprotno.
Lista za neplatiše poreza imala je učinak možda na početku, oni koji ne isplaćuju plaću rade to u većini slučajeva zbog lošeg stanja u gospodarstvu, a utvrđivanje imovine bit će teži posao, jer je i upitno od koje godine se planira podatak uzeti, kaže nam jedan sugovornik. Jer nije do bogaćenja došlo zadnjih deset godina, nego i puno ranije. Kroz prikaz liste neplatiša, pitanje je i kakvu poruku država želi poslati, s obzirom na to, da će se i sama naći na onoj koja ne isplaćuje plaće ili doprinose što je slučaj bio šest godina u Bizovačkim Toplicama. Zato, red i disciplina jesu bitni, ali svi bi to više voljeli vidjeti kroz konkretan učinak. A gledaju li se gospodarski pokazatelji, onda se o naporima države teško može pričati. Mjerama poput fiskalizacije, omogućen je veći prihod u ugostiteljstvu u šest mjeseci za 60%. U Ministarstvu računaju zbog postroženih kontrola da će taj rast biti do kraja godine i veći. Plan je od te razlike blagajnu napuniti za tri milijarde kuna, čime bi se pokrio manjak u proračunu. A taj manjak je u pola godine prešišao cijeli planirani iznos za ovu godinu. U šest mjeseci bio je 10,2 milijardi, a za cijelu godinu je trebao biti 11,4 milijardi kuna. I dok u ministarstvu financija vjeruju da se razlika može podmiriti, prije svega boljim punjenjem prihoda od PDV-a, analitičari to odbacuju.
Naplata duga
Prihodi od PDV-a su u šest mjeseci rasli 7,5 posto, trošarine 0,9 posto, a porez na dohodak 3,6 posto. Prihodi od poreza na dobit pali su 34 posto, prije svega zato, jer su mnogi iskoristili mogućnost da dobit iskoriste za reinvestiranje i tako ne plate porez. Najveći rashod bio je u zdravstvu, 3,3 milijarde kuna, te oko milijardu kuna za subvencije, kojih u drugoj polovici godine neće biti. Minstarstvo mora naplatiti 22,5 milijardi kuna duga, dok priznaje da će iznos od 23,6 milijardi biti teško naplativ, ali da će se temeljito preispitati zašto to netko ne može platiti.
>> Drugi stup srama: Na web i poslodavci koji ne daju plaće
