Skupina država protiv korupcije (GRECO), koja djeluje pri Vijeću Europe, u novom izvješću o Hrvatskoj izražava žaljenje zbog toga što Hrvatski sabor još nije donio kodeks ponašanja zastupnika, više od šest godina nakon što je usvajanje takvog kodeksa predloženo Hrvatskoj kao jedna od mjera za sprečavanju korupcije. U Strategiji borbe protiv korupcije 2015.-2020. Hrvatska si je sama zadala kraj 2015. godine kao rok za usvajanje takvog kodeksa, no taj rok je debelo prekoračen, a proces usuglašavanja nacrta kodeksa ponašanja još traje.
“Takva je situacija krajnje nezadovoljavajuća”, piše u novom izvješću GRECO-a, usvojenom krajem rujna u Strasbourgu, ali objavljenom tek danas. Iz Sabora su autorima GRECO-ova izvješća poslali informaciju da je prvi nacrt kodeksa ponašanja saborskih zastupnika pripremljen i u lipnju 2019. poslan političkim strankama na razmatranje te da se još usuglašava konačan nacrt koji bi išao u proceduru izglasavanja. Drugim riječima, sve i dalje stoji na mjestu, što je potaknulo GRECO na novo upozorenje Hrvatskoj.
“Hrvatska ostaje gotovo jedina od zemalja članica GRECO-a koja nema usvojen etički kodeks ponašanja parlamentaraca. Zbog toga žalimo”, piše u izvješću Skupine država protiv korupcije.
I Europska komisija je u nedavnom izvješću o stanju vladavine prava u Hrvatskoj primijetila da je neobično da kodeks ponašanja, kakav postoji za državne službenike, ne postoji za saborske zastupnike ni osobe na najvišim izvršnim dužnostima. Kodeks koji bi vrijedio za saborske zastupnike trebao bi dati smjernice o tome kada bi se zastupnici trebali samoizuzeti od glasanja o nekim odlukama kad se javlja mogućnost sukoba interesa, ili o tome kako bi se trebali ponašati u situacijama kad im se nude darovi ili kakva druga korist pri obavljanju javne dužnosti. Kodeks bi trebao propisati i mehanizam nadzora i provedbe, da ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, već da ga se saborski zastupnici pridržavaju.
Od pozitivnijih ocjena u izvješću, GRECO navodi da je Hrvatska djelomično ispunila preporuku o boljoj komunikaciji tužitelja i sudaca s javnošću, kao i preporuku o obvezi podnošenja imovinskih kartica za suce i tužitelje. Ta baza podataka još nije javno dostupna, trebala bi biti najkasnije do 4. siječnja 2021. godine, ali GRECO vidi napredak u tome što su suci i tužitelji tijekom 2019. počeli slati svoje imovinske kartice u sustav, koji je kompjuteriziran i u kojem postoji nadzor prijavljenih formulara.
Sve što sada preostaje je pobrinuti se da podaci koji se javno objavljuju ne krše pravo na privatnost. I da javno dostupna baza podataka bude lako pretraživa i usporediva s drugim izvorima, oko čega GRECO ipak još ima neke sumnje jer “učinkovita operabilnost informatičkog sustava” još ne postoji. Što se tiče bolje komunikacije s javnošću, GRECO-ovo izvješće bilježi da je dvjestotinjak sudaca i tužitelja prošlo dodatnu edukaciju na više od desetak radionica na kojima su učili i kako bolje komunicirati s medijima, ali i s klijentima te kako “sprečavati i uspješno rješavati zahtjevne situacije”.
Takozvano pravosuđe je 80% svih problema u Hrvatskoj! A ovi, od naroda izabrani zastupnici, rade što žele jer konzekvenci nema. A narod šuti i gleda. Znači dobro je!