Spor između Armenije i Azerbajdžana, koji traje već 35 godina, u ponedjeljak je doživio vrlo značajan zaokret, nakon što je vlada Armenije rekla da je spremna priznati Gorski Karabah kao dio Azerbajdžana ako će Baku priznati lokalnom armenskom stanovništvu građanska i politička prava. To je regija zbog koje su dvije bivše sovjetske republike ozbiljno sukobljene već više od tri desetljeća, i zbog koje su ratovale u dva navrata, jednom početkom 1990-ih te drugi puta u jesen 2020. godine.
- Teritorij Azerbajdžana uključuje Gorski Karabah i prostire se na 86600 kvadratnih kilometara. Ako se dobro razumijemo, Armenija priznaje teritorijalni integritet unutar spomenutih granica, a Baku priznaje teritorijalni integritet Armenije na 29800 kvadratnih kilometara - rekao je jučer armenski premijer Nikol Pašinjan, a citirala ga je ruska agencija Tass.
Pašinjan je rekao da je spreman priznati Gorski Karabah kao dio Azerbajdžana ako će se poštivati prava Armenaca koji žive u njemu.
POVEZANI ČLANCI:
- Armenija ostaje privržena mirovnoj agendi u regiji. Nadamo se da ćemo u doglednoj budućnosti uspjeti dogovoriti potpisivanje mirovnog sporazuma - dodao je Pašinjan.
Gorski Karabah regija je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali u njoj uglavnom žive etnički Armenci. Od ranih 1990-ih, i armenske pobjede u ratu, cijelom je regijom kao paradržavom upravljao Erevan. U međuvremenu je pitanje statusa regije postalo gotovo mitsko pitanje u obje države, a 2020. ponovno je izbio rat među njima u kojem je Azerbajdžan uspio vratiti velike dijelove teritorija, ali ne i cijeli, uz ukupno sedam tisuća vojnika na obje strane koji su izgubili živote u samo nekoliko tjedana borbi. Izražavanje spremnosti Erevana da prizna Karabah kao dio Azerbajdžana moglo bi dovesti dvije zemlje korak bliže konačnom miru, ali Pašinjan će se neminovno suočiti s velikom opozicijom nacionalističkih grupa koje će pokušati sabotirati dogovor.
ako ih puste na miru dogovorit ce se pitanje je samo sto svjetski vodja zeli, rat ili mir.