Broj službeno registriranih nezaposlenih osoba smanjio se na razine koje smo imali prije četvrt stoljeća, no ni jedanaest kvartala uzastopnog rasta BDP-a nije popravilo osobnu kartu zaposlenosti u zemlji. Državni zavod za statistiku navodi da je u mjesecu u kojemu su padali svi turistički rekordi u Hrvatskoj radilo 2%, odnosno oko 23 tisuće radnika manje nego u srpnju prošle godine.
Loše ‘dela’
Podaci o broju mirovinskih osiguranika nešto su povoljniji i govore o plusu na godišnjoj razini, jer se u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje kao zaposleni osiguranici vodi i 20-ak tisuća mladih ljudi koji prolaze program stručnog osposobljavanja te svi oni koji sami sebi uplaćuju mirovinsko osiguranje. Zagreb kao administrativno središte zemlje, sveučilišni, zdravstveni i centar najvažnijih gospodarskih grana obično izaziva zavist ostalih dijelova zemlje, no ponuda novih radnih mjesta ni tu nije bitno bolja nego u ostalim kontinentalnim dijelovima zemlje. Zagreb danas ima oko 8% ili 36 tisuća radnika/osiguranika manje nego što ih je imao 2008., tako da nimalo ne čudi što val masovnog iseljavanja mladih ljudi nije poštedio ni glavni grad. Usporedba sadašnjeg broja mirovinskih osiguranika s ljetom 2008. pokazuje da u Hrvatskoj mirovinske doprinose plaća gotovo 108 tisuća radnika manje (7%) nego što je plaćalo prije devet godina!
Formalni broj zaposlenih niži je za 150 tisuća, a za 200 tisuća smanjio se i ukupan broj radno-aktivnog stanovništva! Zagrebačkom su gradonačelniku Milanu Bandiću nove fontane, biste i promjena imena gradskih trgova osigurale vlast u gradu, no Bandićevo “delanje” nije vratilo izgubljena radna mjesta. U četiri godine otkako smo u EU zagrebačke gradske vlasti nisu uspjele pripremiti ni zaokružiti nijedan spomena vrijedan projekt koji bi se financirao iz fondova EU, za razliku od Slavonije ili primorskih sredina koje ipak nešto rade. Gleda li se zaposlenost na razini županija, najviše se iz sive svakodnevice izdigla Zadarska županija. Ovo ljeto u Zadru je bilo 10% više mirovinskih osiguranika nego 2008. U plusu su još i Dubrovačka, Šibensko-kninska, Ličko-senjska te neznatno Splitsko-dalmatinska i Istarska županija. Od turističkih županija jedino Primorsko-goranska i grad Rijeka nisu nadoknadili radna mjesta koja su izgubljena u višegodišnjoj recesiji, pa i danas u toj županiji radi oko 8%, odnosno 10 tisuća ljudi manje nego što ih je bilo zaposleno u ljeto 2008. godine.
Koprivnica među lošima
Iz kontinentalnog dijela zemlje jedino je Krapinsko-zagorska županija za približno jedan posto prestigla zaposlenost iz 2008., čime su mali obrtnici i poduzetnici iz Zagorja pokazali da se i bez masovnog turizma može ići naprijed. Varaždinska i Međimurska županija i dalje su u blagom minusu oko pola postotnog poena, a uz Bjelovarsko-bilogorsku i Virovitičko-podravsku županiju među tri najlošije županije svrstala se i Koprivničko-križevačka, koja danas ima oko 7 tisuća zaposlenih manje nego što ih je imala 2008. Politika sasvim sigurno i tu ima svoje prste jer Podravku i dalje čvrsto drži ispod državnih skuta. Te tri županije imaju za petinu manje osiguranika nego 2008.
Burza rada navodi da smo u prvi dan rujna ušli s približno 171 tisućom nezaposlenih osoba (što daje stopu nezaposlenosti 10,6%), čime smo se popeli s mjesta treće najlošije članice EU na mjesto pete najlošije, ostavivši iza sebe Italiju i Cipar. Gotovo iskorijenivši nezaposlenost, za to je vrijeme Češka (2,9%) pretekla dosad nedodirljivu Njemačku, Mađarska (4,3%) s četvrtom najnižom stopom u EU Veliku Britaniju, a sedma po redu Poljska (4,8) Austriju.
36000 radnika manje, mora da su to državni i javni službenici! Tonut ćemo dublje i dublje,sve dok ne budemo imali zadovoljne (poreznom politikom) male i srednje poduzetnike. Evo uskladili smo plaće službenicima, a prirez i dalje "ubija" poduzetnike.