Zašto sam izabrala medicinu? Da, težak je studij, ali kad ga završim, nadam se da ću ipak brzo naći posao i, iskreno, najvažnije je što s tim fakultetom mogu raditi i u drugim zemljama Europske unije. Znači, ne moram čamiti ovdje za sitnu lovu – kazala nam je Ivana, studentica treće godine jednog našeg medicinskog fakulteta. Dodala je također da voli pomagati ljudima i liječnički joj je poziv ponajprije human.
Atraktivna medicina
Slično Ivi očito je razmišljao i velik broj prošlogodišnjih maturanata kod kojih je najpoželjniji studij bio u području biomedicine i zdravstva. Slijedi područje biotehničkih, društvenih i humanističkih znanosti. Među najnezanimljivijim studijima u prošloj 2014. godini našla se teologija, tekstilna tehnologija, interdisciplinarne prirodne znanosti te metalurgija. Zanimljiv je slučaj studija građevine, koji je još 2010. bio među najpoželjnijima da bi prošle godine pao u kategoriju slabo poželjnih studija.
– To govori da mlade osobe i njihovi roditelji precizno prate situaciju na tržištu rada i na temelju toga formiraju svoje izbore. Ti izbori pokazuju da biraju studijske programe koji im omogućavaju zapošljavanje u Hrvatskoj ili inozemstvu – objašnjava dr. Boris Jokić, koji je s kolegicom dr. Zrinkom Ristić Dedić proveo istraživanje. Ono je pokazalo, što se moglo i pretpostaviti, da studij upisuje gotovo 95 posto gimnazijalaca i nešto više od 60 posto maturanata četverogodišnjih strukovnih škola.
Infografika: Milan Ilić
Zanimljivo je također da studij češće upisuju djevojke – na redovnim ih je studijima čak 56 posto, a na izvanrednima 62 posto.
Neki fakulteti, odnosno studiji, dominantno su ženski. Primjerice, na interdisciplinarnim područjima znanosti ih je više od 90 posto, na humanističkim znanostima ih je gotovo 76 posto, a na biomedicini i zdravstvu oko 72 posto.
Muškarcima tehnika
Na studiju logopedije muškaraca gotovo nema, odnosno ima ih oko dva posto, nešto bolje je na Edukacijsko-rehabilitacijskom, gdje ih je oko 4 posto.
Čak su i na studiju matematike u manjini – tamo ih je oko 32 posto. Ipak, postoje studiji gdje su muškarci u većini. Na studijskim programima zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike žena uopće nema, a izrazito malo ih je na strojarstvu, elektrotehnici, računarstvu, brodogradnji, rudarstvu, drvnoj tehnologiji, kineziologiji, metalurgiji... Pojednostavnjeno gledano, žene dominiraju na studijima koji ih obrazuju za zanimanja u kojima će komunicirati s ljudima, dok muškarci izabiru zanimanja u kojima će biti okrenuti prema sebi i tehnici. Zašto je to tako, može se samo nagađati.
– Sustav je takav još od osnovne škole, dječake se potiče prema tehničkim, a djevojčice prema humanističkim i društvenim predmetima. Postoji izrazita spolna stereotipizacija te stoga ne iznenađuje da se žene u malom broju odlučuju biti inženjeri strojarstva ili elektrotehnike ili muškarci u još manjem broju žele biti odgojitelji ili učitelji – objašnjava Jokić, napominjući da se pojedini predmeti podučavaju tako da dječacima ili djevojčicama ne budu zanimljivi.
Članak daje iskrivljenu sliku o liječnicima jer nakon statističkog istraživanja da je najpoželjniji studij medicina daje izjavu dva studenta koji imaju pogrešnu motivaciju i stvara nakaradnu sliku o liječnicima kao proračunatim osobama. Neka daju podatak iz istraživanja o motivima upisaa na medicinu, jer sigurno je da većina upisuje studij jer ga voli. Nema dobrog liječnika bez ljubavi za ovu struku i ljude.