RIJEČ STRUČNJAKA

Zašto se cijepiti? Pogledajte što kažu ugledni liječnici, svećenici, znanstvenici, ekonomisti...

Foto: Marko Dimic/PIXSELL/VL/Privatna arhiva
1/7
13.06.2021.
u 12:36

Cjepivom štitimo sebe i druge, pandemija u protivnom neće stati

Umjesto da vjeruju znanosti i liječnicima, znatan dio građana još se koleba o cijepljenju protiv COVID-a. Zaustavili smo se na oko 42 posto cijepljenih odraslih uoči turističke sezone i u vrijeme kad raste zabrinutost zbog širenja indijske varijante virusa. Svim “nevjernim Tomama” nešto bi trebale značiti barem riječi akademika Ivice Kostovića, našeg vodećeg neuroznanstvenika koji najbolje poznaje ljudski mozak te prati relevantnu svjetsku znanstvenu literaturu o COVID-u, cjepivima i posljedicama zaraze na mozak.

Za Večernji list i o tome zašto su se cijepili, osim Kostovića, govore i naši stručnjaci iz različitih područja. Kako su prije svih o koroni i cijepljenu pozvani govoriti znanstvenici i liječnici, kontaktirali smo, uz Kostovića, i s Mirjanom Turkalj, specijalisticom pedijatrije i subspecijalisticom alergologije te kliničke imunologije i pulmologije, sa psihijatrom i pomoćnikom ravnateljice Klinike za psihijatriju Vrapče Markom Ćurkovićem, ali i sa stručnjacima iz drugih područja poput profesora sociologije i psihologije Dragana Bagića i Gordane Kuterovac Jagodić te profesora Frane Staničića sa zagrebačkog Pravnog fakulteta jer je bitan i društveni, psihološki i pravni kontekst. O tome zašto su se cijepili govore i Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije jer pandemija ostavlja i ekonomske posljedice, te naš poznati svećenik i publicist Anton Šuljić. Možda će i njegove riječi utjecati na one vjernike koji još zaziru od cijepljenja iako se cijepio i sam papa Franjo. Nakon pada interesa za cijepljenje osobno se angažirao i ministar zdravstva Vili Beroš, koji je jučer cijepio građane u Karlovačkoj županiji, a potom je otišao u Zadar cijepiti navijače KK Zadra nakon što su zemlju obišle slike njihova slavlja u zatvorenoj dvorani u kojoj se nisu držali nikakvih mjera.

IVICA KOSTOVIĆ, neuroznanstvenik, Institut za istraživanje mozga

– Nisam očekivao nikakve komplikacije jer je cjepivo ispitano na milijunima građana u SAD-u. Bez obzira na to što nas ni cjepivo ne štiti 100% od zaraze jer su se zarazili i neki moje kolege i nakon dvije doze cijepljenja, cjepivo nas štiti od težih oblika bolesti i smrtnog ishoda. Tek ćemo vidjeti što znači postkorona sindrom. Neurološke i kognitivne komplikacije među glavnim su komplikacija nakon prebolijevanja COVID-19 uz oštećenja na plućima. Ovaj virus je neurotropan, ulazi u mozak, u moždano stablo, njušni sustav i dio mozga za emocije. On je u mozgu i, ako sada i ne izaziva simptome kod ljudi koji nisu imali težak oblik bolesti, mi ne znamo kako će se taj virus ponašati kada budu izloženi nekoj drugoj infekciji. Nadamo se da kod većine ljudi neće izazvati ozbiljnije posljedice jer nije prošlo puno vremena od zaraze, tek sad se otvaraju postkorona odjeli.

Moguće nuspojave od cjepiva su mnogo manji rizik nego obolijevanje od težih oblika COVID-a. Naravno, individualna je reakcija ljudi na bolest, ali i na cijepljenje, a jači imunitet znači i jaču reakciju na cjepivo. No, bolje je imati reakciju na cjepivo u prisutnosti doktora nego nepredvidivu na virus. Osobito se trebaju cijepiti svi oni koji rade s djecom, nevinim prenositeljima virusa, svi stariji i oni koji imaju bilo kakvu dijagnozu. Nakon prve doze Pfizera imao sam tek blagu jednoipoldnevnu glavobolju, a nakon druge manji umor i pospanost. U suzbijanju pandemije jedini pravi lijek jest cijepljenje i pridržavanje epidemioloških mjera. Virus je među nama i prije ili poslije svi će se trebati cijepiti, a da bi se pandemija suzbila, potrebno je 70% procijepljenih u općoj populaciji i onih koji su preboljeli COVID. Dok se ne procijepi Afrika i siromašni svijet, neće pandemija stati, a novi sojevi će zahtijevati prilagodbu cjepiva.

MIRJANA TURKALJ, pedijatrijska imunologinja i pulmologinja, DB Srebrnjak

– Prva mi je motivacija bila da zaštitim pacijente koji su imunokompromitirani i za koje mi je ključno da ih ne zarazim, a onda i sebe. COVID je nepredvidiva bolest i nikad ne znate kod koga će se manifestirati na teži način. Nitko nema garanciju da će oboljeti od lakog oblika COVID-a. Kako i predajem na fakultetu zašto je cijepljenje napravilo revoluciju u 21. stoljeću, nisam imala dvojbi u vezi s cjepivom. Zbog cijepljenja se ne može pogoršati imunološki sustav pacijenta jer je cjepivo sofisticirano i usmjereno na proteine vezane za SARS-COV-2. Ako se želimo riješiti koronavirusa, nema drugog načina osim cijepljenja. Rizici od cijepljenja su mali i očekivani, uz svaku terapiju postoji određeni rizik, ali je zanemariv, a pacijenti koji su iz nekog razloga rizičniji mogu se cijepiti uz poseban režim u bolnici.

ANTON ŠULJIĆ, svećenik, pisac i publicist 

– Cijepio sam se odmah čim sam mogao doći na red. Ni tadašnja potvaranja AstraZenece nisu me ni najmanje omela. Primio sam obje doze i odmah prvog dana kad je to pušteno, izvadio tzv. COVID putovnicu. Cijepljenje je za mene bilo važno to više što se zbog svoje bolesti ubrajam u rizične skupine. Ni časa nisam sumnjao u opravdanost cjepiva. Sve i da Sveta Stolica i sam papa nisu podržali cijepljenje, ja bih se bio cijepio, s jedne strane da sačuvam vlastito zdravlje, ali s druge strane, što mi je gotovo jednako važno, da sačuvam zdravlje bližnjih. Susretao sam se i ja s teorijama zavjere, štoviše aktivno sam im se suprotstavljao na društvenim mrežama, osobito među nekim kolegama, i mogu reći da sam već neko vrijeme, premda se držim svih epidemioloških mjera, puno mirniji.

 FRANE STANIČIĆ, Pravni fakultet u Zagrebu

– Nikad nisam imao otklon od cijepljenja. Cijepio sam se bez imalo straha jer imam malo dijete i ne želim da, ako mi se nešto dogodi, nema drugog roditelja koji će se brinuti o njemu, a imam i stare roditelje. Cijepljenje je društveno odgovorno i bez postizanja kolektivnog imuniteta nećemo se vratiti u normalan život. Nisam se bojao nuspojava, nakon prve doze AstraZenece imao sam jedan dan temperaturu. Smatram da se svi trebaju cijepiti osim onih kod kojih su liječnici indicirali da to ne mogu.

DRAGAN BAGIĆ, sociolog, Filozofski fakultet u Zagrebu

– Cijepio sam se jer mislim da je to jedini način da zaustavimo epidemiju i vratimo živote svih nas u normalu, uključujući svoj vlastiti, kao i da vratimo sve odnose, privatne i poslovne, u neki normalan ritam. Nuspojava se nisam bojao, a nakon cijepljenja imao sam tek jedan dan temperaturu.

MARKO ĆURKOVIĆ, psihijatar, Klinika za psihijatriju Vrapče 

– Cijepio sam se u siječnju Pfizerom da zaštitim pacijente, sebe i druge. Vjerujem u proces cijepljenja potkrijepljen znanstvenim dokazima. Ni da nije bilo Pfizera, ne bih birao cjepivo. Neke zemlje imaju golem broj cijepljenih i sada se još više zna da su sva cjepiva učinkovita i sigurna i da je mala vjerojatnost da će se cijepljeni zaraziti, a štite se od težih oblika bolesti. Neusporediva je opasnost od COVID-19 s rizicima od cijepljenja jer je najveći broj nuspojava zanemariv. U našoj je bolnici cijepljeno 600 osoba i imali smo samo tri teže alergijske reakcije, ali i kod njih je nakon druge doze u Rockefellerovoj sve prošlo bez problema. Kako kaže kantovska dilema, svaki čovjek ima slobodu mahati rukama, ali moja sloboda mahanja rukama ne bi treba završiti na vrhu tuđeg nosa. 

GORDANA KUTEROVAC JAGODIĆ, Katedra za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

– Željela sam se cijepiti kako bih mogla slobodnije raditi sa studentima, od kojih isto očekujem da se cijepe, ali i zato da bi mogla normalno živjeti, kretati se i putovati. No, kako sam prije imala anafilaktičku reakciju, vratili su me s Velesajma i rekli mi da se zbog toga trebam cijepiti u bolnici. Mislim da bi se mnogo više ljudi cijepilo da nije društvenih mreža na kojima se nađe svašta neprovjerenog, čemu ljudi povjeruju umjesto znanosti i liječničkoj struci.

PREDRAG BEJAKOVIĆ, Institut za javne financije

– Nisam uopće dvojio o cijepljenju, cijepio sam se jer držim do sebe i drugih. Čekam drugu dozu cjepiva, a nakon prve nisam imao nikakvih nuspojava. Mislim da je svaka rasprava o tome treba li se cijepiti ili ne suvišna, naša je građanska dužnost cijepiti se jer se jedino tako može zaustaviti pandemija.

 

>> Pogledajte i ovaj video - Nova studija: Bolje je primiti cjepiva različitih proizvođača, nego dvije doze istog!

Komentara 110

RP
ratni.profiter
12:45 13.06.2021.

Kad je sve tako sigurno zašto nti jedan liječnik, doktor, bolnica, institucija, vlada ili predsjednik ne želi potpisati izjavu o sigurnosti cjepiva i preuzeti odgovornost na sebe ukoliko se nešto dogodi.

BA
balm
12:47 13.06.2021.

5.5 A.Markotic kaze ,sigurno cjepivo ? do primjene su potrebne najmanje 3 godine,sve prije toga je rizik

BA
balm
12:43 13.06.2021.

Nobelovac Luc Montagnier: „Neću se cijepiti, RNK cjepiva izazivaju karcinom

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije