Glasanjem koje je trajalo sat vremena zastupnici su jučer priveli kraju svoje redovno proljetno zasjedanje, što je ujedno bio i rastanak sa zgradom na Markovu trgu, koju čeka temeljita obnova nakon potresa. Zastupnici bi se u nju mogli vratiti tek za tri godine. A to će vrijeme provesti u prostorima Hrvatskog vojnog učilišta na Črnomercu, gdje će se okupiti najesen. – Nadam se da ćemo do kraja mandata biti ponovno ovdje i nastaviti rad u ovoj zgradi – uoči glasanja kazao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. A plan glasanja uključivao je 24 točke: prijedloge zakona, zaključke, izvješća, imenovanja... Većina ih je glatko ili prihvaćena ili odbijena, ovisno o tome što su već unaprijed odlučili vladajući.
Samo se o nekoliko točaka razvila kraća ili dulja polemika. Pošto je Sabor prihvatio prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu Arsen Bauk (SDP) zatražio je provjeru rezultata glasanja iz čisto logičnih razloga jer je Domovinski pokret svojevremeno glasao protiv istog tog proračuna. Jandroković mu je na to udijelio opomenu zbog zloupotrebe poslovnika uz objašnjenje da je “kolege iz DP-a htio dovesti u neugodnu političku situaciju”. Uoči glasanja o izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2023. odbijena su tri prijedloga zaključaka, jedan Možemo! i dva SDP-ova.
– Možemo! traži da Vlada napusti europski ugovor o energetskoj povelji. MOL nas je ponovno prijavio, mi smo zaključani i zarobljeni u energetskoj politici koju vode druge države. Koji bi razlog mogao biti da Hrvatska ostane u toj energetskoj povelji? Očito nečiji sebični razlozi napredovanja u EU pa se zato ostaje u energetskoj povelji – ustvrdila je Sandra Benčić (Možemo!). Nije prihvaćen ni prijedlog Marije Selak Raspudić (NZ) o donošenju Rezolucije o umjetnoj inteligenciji kojom se zastupnica založila za strožu kontrolu i regulaciju umjetne inteligencije.
POVEZANI ČLANCI:
– Svjedočili smo nedavno kibernetičkim napadima na naš bolnički sustav, već se govori i o robot-taksijima koji bi se uskoro trebali naći na hrvatskim cestama, a Hrvatska još nije zauzela jasan stav po pitanju ljudskih prava i razvoja umjetne inteligencije – upozorila je Selak Raspudić. Najostrašćenija polemika izbila je oko glasanja da guverner Boris Vujčić i treći put ostane na čelu Hrvatske narodne banke (HNB).
– Vujčić će ostati upamćen kao guverner pod čijim je vodstvom Hrvatska izgubila monetarni suverenitet, kao guverner koji je otvoreno agitirao za uvođenje eura, širio dezinformacije da ćemo ulaskom u eurozonu živjeti kvalitetnije i da neće doći do porasta cijena, da će doći do smanjenja kamata i povećanja stranih investicija. Na kraju se pokazalo da smo mi bili u pravu, iako je on govorio da plašimo narod. Guverner ima sve mehanizme da obuzda inflaciju, a on nije napravio ništa – kazao je Marijan Pavliček (HS). Peđa Grbin (SDP) se nadovezao da HNB prema zakonu ima jedan jedni cilj – stabilnost cijena.
– A kako je funkcionirala ta stabilnost cijena posljednjih godina? Tako što je Hrvatska po inflaciji bila među najgorima u EU i eurozoni. Svi će pamtiti samo jednu Vujčićevu reakciju, kada je građanima poručio da su oni ti koji bi se trebali boriti protiv inflacije tako da paze gdje će kupovati – kazao je Grbin. Miro Bulj (Most) Vujčića je pak proglasio “grobarom hrvatskih financija i ubojicom kune”, okrivljujući ga i za prodaju 13 tona zlata pa Hrvatska sad nema “ni gram zlata”.
>> FOTOGALERIJA Alcatraz na Jadranu: Pogledajte kako danas izgleda Goli otok, zloglasna Titova kaznionica
