PRIJE 50 GODINA

Zataškan bunt studenata 1959.

10.05.2009.
u 13:22

Premda su danas uglavnom svima poznati studentski pokret iz 1968., Praško proljeće, studentske vođe iz 1971., tradicija atenskog Politehničkog fakulteta te mnoge druge studentske pobune, u hrvatskoj kolektivnoj svijesti odavna nema mjesta za pobunu nekoliko tisuća zagrebačkih studenata iz 1959.

To je međutim bio prvi javni prosvjed studenata nakon Drugog svjetskog rata, a čudno je i to što se 50. obljetnice nitko nije sjetio ni s obzirom na sadašnju pobunu studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Bježali u haustore
Tragajući za sudionicima nemira od 11. svibnja 1959., došli smo do 70-godišnjeg umirovljena agronoma Ljube Turčinova, koji se s ponosom sjeća sebe kao 20-godišnjeg sportaša i svog studiranja u roku. Te je godine osnovan Studentski centar, koji je zamijenio nekoliko menza.

– Danas je korupcija izrazitija, no nje je bilo i tada. Iako je sve bilo novo, hrana je bila loša i od početka je s njom bilo nepravilnosti – kaže Turčinov. Studentima je na kraju spontano prekipjelo ispred SC-a.

– Bilo nas je između tri i četiri tisuće, podijeljenih u dvije skupine, od kojih se jedna uputila prema Saboru, a druga prema CK SK – prisjeća se Turčinov.

No, kada se studentska kolona približila raskrižju Frankopanske i Ilice, sa svih su se strana začule sirene. U masu se zaletjelo nekoliko policijskih automobila, a Turčinov se spasio bijegom u haustor.

– Kad sam izišao, vidio sam prizor koji ću pamtiti do kraja života; puna ulica cipela koje su nosile studentice – kaže tadašnji buntovnik i dodaje da mu je kolega iz Splita poslije rekao za pogibiju jedne od kolegica. Njegov cimer Anđelko Runjić, kasnije posljednji predsjednik Sabora SR Hrvatske, sudjelovao je u predaji vlasti nakon demokratskih izbora. Neki su bili ispitivani na fakultetu, a nekima, poput njega, Udba se bavila poslije.

Ljudi su gubili godine studija, a on se izvukao lažući tri dana da nije bio na prosvjedu.

Ostali na funkcijama
Dodao je i to kako su neki od onih koji su tada bili dio represivna aparata nakon 1990. postali istaknuti u novoj državi. Današnje zahtjeve studenata posve podržava, potpisao je njihovu peticiju, a oduševljen je mladim lingvistom Matom Kapovićem. Turčinov dodaje i kako je donedavna bio razočaran pasivnošću mladih, da je čak mislio da će njegova generacija, danas umirovljenici, umjesto njih opet morati na ulice.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije