Hrvatska i Europska unija zatvorile su u utorak u pristupnim pregovorima dva poglavlja: Poljoprivredu i seoski razvitak te Područnu politiku i usklađivanje ustrojnih sprava. Ona zajedno zahvaćaju oko 75 posto ukupnoga europskoga proračuna, tj. poljoprivredne te kohezijske i ustrojne fondove, naglasio je predsjedatelj Vijeća EU mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi, koji je sa strane EU supredsjedao međuvladinom pristupnom konferencijom (IGC). S hrvatske je strane supredsjedao njegov kolega Gordan Jandroković.
Dok za Hrvatsku i Tursku nije prvi put uvedeno poglavlje pravosuđe i ljudska prava, bila su to, naglasio je Martonyi, ključna pregovaračka poglavlja.
– Njihovo zatvaranje ogroman je korak naprijed i krajnje je važno da u sadašnjemu političkome stanju i raspoloženju pošaljemo jasnu političku poruku svakome hrvatskome, ali i svakome europskome građaninu. Pisanje Pristupnoga ugovora postojano napreduje, a završetak pregovora do kraja lipnja jest vrlo ambiciozan, ali i dostižan cilj, ako Hrvatska pojača napore da ispuni preostala mjerila. Uspješan pristup Hrvatske od važnosti je koja daleko prelazi njezine granice jer će poslati vrlo važnu poruku o vjerodostojnosti na uvjetovanosti utemeljena postupka proširenja – rekao je Martonyi.
U poglavlju poljoprivreda i seoski razvitak Hrvatskoj su odobrena 34 zahtjeva za privremenom ili trajnom odgodom od primjene europskoga zakonodavstva. Odobreno 373 milijuna eura za poljoprivredne poticaje u prvoj godini članstva, te još 352 milijuna za seoski razvitak. Za prizovodnju šećera odobrena je kvota od 193 tisuće tona godišnje, a za mlijeko od 750.000 litara, te po desetak milijuna eura za povrat miniranoga zemljišta u poljoprivrednu uporabu i za razvoj vinarstva. Kroz kohezijske i ustrojne fondove Hrvatskoj su pak za prve dvije godine članstva odobrene 2,2 milijarde eura.
Zatvoreno je sada ukupno 30, a preostalo je još pet poglavlja, od kojih bi se dva, Ribarstvo i Tržišno natjecanje, mogla zatvoriti već u svibnju.
Martonyi je glede završetka pregovora u lipnju “veći optimist nego prije nekoliko tjedana da će konačni napori i odlučnost svih nas biti uspješni, u interesu Hrvatske, zapadnoga Balkana i EU”.
I europski povjerenik za proširenje Štefan Füle nazvao je zatvaranje dvaju poglavlja “ogromnim napretkom Hrvatske”. Napomenuo je da će se novcem koji se uz njih veže “osigurati razvoj sela, a građanima pružiti sigurnu i pristupačnu hranu, osuvremeniti gospodarstvo, otvarati nova radna mjesta, te povećati životni standard”. Upozorio je, međutim, da Hrvatska “mora omogućiti građanima da se mogu osloniti na temeljne ustanove u svakoj suvremenoj demokraciji, poput neovisnoga pravosuđa”. Nikakav rok za završetak pregovora nije želio navesti “jer on ne ovisi o EK”.
Na Večernjakovo pitanje Füle je potvrdio da se nakon ulaska Hrvatske u EU nad njom neće provoditi nikakav nadzor, ali je istaknuo da će se sve do završetka ratifikacije pristupnoga ugovora, za koju očekuje da će trajati "godinu dana ili malo dulje", motriti kako Hrvatska provodi usvojeno europsko zakonodavstvo, što se za zemlje iz prethodnih valova proširenja nije činilo. Martonyi je pak na novinarsko pitanje odbacio ikakav utjecaj presuda protiv generala Gotovine i Markača i odgovora koji su im uslijedili na hrvatski pristupni postupak, dok je Füle “odbacio ikakva nagađanja” o povezivanju završetka hrvatskih pristupnih pregovora i davanja kandidatskoga položaja Srbiji.
ne na referendumu ta nakarada od unije nam ne treba, nikom osim hdzejcima i sdpejcima da vuku debele plaće iz eu parlamenta