Tribunal na arbitražnom sudu u Washingtonu službeno je zatvorio proceduru u slučaju MOL - Hrvatska. Odluku o tome kako će završiti slučaj koji traje devet godina i hoće li Hrvatska morati isplatiti odštetu Mađarskoj, i ako da koliko, tribunal će objaviti do lipnja, doznajemo iz izvora bliskih sudu. U postupak, koji je tajan, ušlo se za zahtjevom MOL-a da mu Hrvatska isplati odštetu od čak milijardu dolara, odnosno 6,5 milijardi kuna, no konačnu odluku o novčanoj odšteti donose arbitri.
MOL pokrenuo
Postupak u Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) pokrenuo je MOL potkraj 2013. tvrdeći da Hrvatska nije poštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i dodataka. U prosincu te godine ICSID je prihvatio slučaj, a početkom 2014. je i započela procedura imenovanjem arbitara - Mađari su imenovali Williama Parka, profesora na bostonskom sveučilištu i arbitra u slučajevima prilagodbe cijene plina, a Hrvati Francuskinju Brigitte Stern, profesoricu međunarodnog prava na Sorboni koja je arbitrirala u više od 150 slučajeva, dok su se oko predsjednika složili da to bude Britanac Franklin Berman. On je u svojoj karijeri bio pravni savjetnik britanskog Ministarstva vanjskih poslova, a sada radi u odvjetničkom uredu Essex Court Chambers. Tijekom devet godina, koliko traje arbitraža, na sudu u Washingtonu je zabilježeno gotovo 200 proceduralnih postupaka, uvođenja dokaza, očitovanja, odluka suda u proceduralnim stvarima, a najdinamičnije bile su 2017. i 2018. godina kad je bilo više od stotinu postupaka. Radilo se telefonski i videovezom, a sud je održao i dva ročišta izvan SAD-a - jedno u Londonu, a drugo u Parizu na kojem su svjedoci uživo saslušani. Napokon je 3. siječnja ove godine sud proglasio postupak završenim.
Hrvatska je već izgubila jednu arbitražu protiv MOL-a, onu u Švicarskoj pred Komisijom Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), koju je pokrenula Vlada Zorana Milanovića 2014. kao odgovor na MOL-ovu tužbu, tražeći da se zbog koruptivnih radnji ponište Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovora o plinskom poslovanju. Uz gubitak arbitraže, Hrvatska je izgubila i žalbu na tu odluku. Mađari su u tom postupku završenom u prosincu 2016. "dobili" 14,5 milijuna eura (oko 107 milijuna kuna) od Hrvatske. Vlada je početkom ove godine odlučila pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrenuti reviziju protiv te arbitražne odluke i zaustaviti mogući otkup MOL-ova udjela u Ini jer smatra da su nastale nove okolnosti nakon što je Vrhovni sud RH potkraj listopada 2021. potvrdio presude u slučaju Ina - MOL koje se odnose upravo na te sporne izmjene ugovora.
Sudski i troškovi lobiranja
Hoće li arbitri u Washingtonu sada zaključiti isto kao i oni u Ženevi i odlučiti da Hrvatska mora platiti odštetu MOL-u ostaje vidjeti. No uza sve te troškove, treba spomenuti da Hrvatska plaća i troškove za zastupanje na sudu, ali i za lobiranje za koje je tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak angažirao posebnu tvrtku. Prema podacima američkog Ministarstva pravosuđa, tvrtka Squire Patton Boggs naplatila je za konzultacije, lobiranje te za zastupanje Hrvatske u arbitražama od 2015. do kraja 2017. godine 21,173.825 dolara. Vlada je u studenom prošle dala informaciju da je u osam godina ukupan trošak arbitraža u Ženevi i Washingtonu gotovo dosegnuo 201 milijuna kuna. Najveći dio je isplaćen odvjetnicima, točnije četiri odvjetnička ureda, ne navodeći kojima, 137 milijuna kuna. Trošak domaćih i stranih pravnih savjetnika, njih 11, skoro je 15 milijuna kuna, dok je na ime troškova sudovima isplaćeno 21 milijuna. Preostalih 27 milijuna odnosi se na troškove vještaka.
Kad je Karamarko govorio da se s Mađarima dogovorimo bez suda onda su ga Mostovci peoglašavali izdajicom.Zašto mostovci sada šute?