Do rujna se na neko putovanje namjerava otisnuti oko 72 posto Europljana. Razlog za većinu od 69 posto je klasični odmor, ali putnog žara kakav je vladao u ovo vrijeme prije godinu dana više nema. Putna groznica se ispuhala u odnosu na bum poslije korone i sada sedam posto manje europskih građana planira putovati na odmor nego lani. Istodobno, pokazala je analiza Europske komisije o putnom raspoloženju europskih građana za putovanja unutar Starog kontinenta, poslovna putovanja rastu tri posto u odnosu na lani. U cjelini, većina Europljana daje prednost više kraćih putovanja nego jednom dugom, pa ih, recimo, 35 posto do rujna planira otići na dva putovanja, a 24 posto na tri ili više. Interes se pritom seli izvan ljetne špice i sve više građana EU razmišlja o putovanju u proljeće i rano ljeto. Gotovo ih 30 posto, šest posto više nego lani, namjerava na putovanje otići već u travnju ili svibnju, a 40 posto će si to zadovoljstvo priuštiti najkasnije u lipnju ili srpnju. U kolovoškoj špici ili tijekom rujna na odmor će samo 23 posto Europljana ili čak devet posto manje nego lani.
- Očito je da su Europljani i dalje željni putovanja unatoč financijskim problemima i poskupljenjima. Također, svjedočimo da sve više putnika odabire putovanja izvan ljetne sezone kako bi izbjegli prenapučenost i visoke cijene. Taj pozitivan trend podupire održivo upravljanje destinacijom ravnomjernijim širenjem turističkih tokova. Savjetujemo destinacijama i tvrtkama da pomno prate te trendove kako bi izišle ususret potrebama putnika - poruka je Luísa Araújoa, predsjednika Europske komisije za putovanja (ETC).
Kako će konačne brojke izgledati na kraju ove turističke godine, koja bi Hrvatskoj trebala donijeti nove rekorde, tek će se vidjeti s obzirom na to da su glavna briga Europljana trenutačno inflacija i rastući troškovi putovanja, a za poskupljenjima su istodobno poseguli domaćini praktički u svim turističkim zemljama. Vjeruje se da je natprosječno puno europskih građana (51 posto ili osam posto više nego lani u ovo vrijeme) već rezerviralo svoje sljedeće putovanje samo zato da bi uhvatili first minute sniženja. Inače, kao odgovor na sve veće izdatke za odmor, 37 posto ispitanih kaže da sada za putovanja pripremaju budžet veći od 1500 eura, što je rast od sedam posto u odnosu na prošlu godinu. Nešto više od trećine anketiranih za putovanja od četiri do šest noćenja planira potrošiti između 500 i tisuću eura. Svaki peti računa na to da će ga sva putovanja do rujna ove godine stajati više nego ikad prije.
Destinacije koje, poput Hrvatske, imaju ambicija profilirati se u turizmu kao viša klasa, trebale bi se fokusirati na goste zrelije dobi. Analiza ETC-a pokazala je da su putnici stariji od 54 godine ponajveći hedonisti, žele uživati kako u prirodnim krajolicima, tako i u lokalnoj kuhinji i kulturi, a spremni su na odmoru ostati dulje i potrošiti više. Oko 25 posto anketiranih iz te dobne skupine na idućem putovanju po osobi planira potrošiti više od 2000 eura.
Inače, na listi najpoželjnijih destinacija za inozemna putovanja u Europi tijekom nadolazećih mjeseci nema većih promjena. Predvode je Francuska i Španjolska koje su omiljene destinacije za 8,2, odnosno 7,6 posto anketiranih europskih građana. Italiju ih bira 7,4 posto, Grčku 5,6, a Njemačku 4,7 posto. Hrvatska je na šestome mjestu kao prvi izbor za 4,5 posto europskih građana. Slijedi Portugal kamo ih namjerava 4,3 posto, dok je Austrija izbor za 3,8 posto anketiranih Europljana, a Belgija i Velika Britanija za njih po 3,1 posto. Inače, Belgija je s liste 10 najpoželjnijih izgurala Nizozemsku.
Europljani će pritom na svaki način nastojati zadržati naviku da na putovanju ostanu četiri do šest noćenja. To je, kao i lani, najčešća duljina odmora, dok samo 22 posto anketiranih planira putovanje dulje od deset noćenja. Većina pri izboru destinacije daje prednost ugodnim vremenskim prilikama, atraktivnoj ponudi, mjestima u kojima nema gužvi i gostoljubivim domaćinima. Korona više nije u prvom planu, ali ni ovogodišnji putni planovi Europljana nisu bez neke sjene. Osim cijena, tema je i Ukrajina, a svaki drugi europski građanin priznaje da taj rat utječe na njegove odluke vezane za putovanja. Najviše je zabrinutih među Švicarcima, Poljacima, Austrijancima, Talijanima i Nizozemcima. Zanimljivo je da sedam posto klimatski natprosječno osviještenih Europljana priznaje da im ponajveće brige zadaju ekstremne promjene vremena.
VIDEO Hrvati strahuju da neće moći platiti račune i kupiti hranu, o ljetovanju gotovo da ni ne sanjaju
