Argentina je u optjecaj pustila novu novčanicu denominacije 2000 pezosa zato što je galopirajuća inflacija desetkovala vrijednost nacionalne valute. Sada je najveća denominacija na papirnoj novčanici argentinskog pezosa dvostruko veća od dosadašnjih tisuću pezosa. No, u trenutku kada pišemo ovaj tekst nova novčanica s najvišom istaknutom vrijednosti odgovarala je tečaju 8,21 dolara. I to je službeno, tamo gdje se dolari zbog stroge državne kontrole nad deviznim kapitalom mogu kupiti – na crnom tržištu – dvije tisuće pezosa vrijedi upola manje, 4,08 dolara.
To se naziva plavim tečajem, a on je zapravo i realan jer legalno je dolar jako teško kupiti. Sve to valja uzeti s rezervom jer inflacija praktično na tjednoj razini poništava vrijednost argentinske valute. Nekada je tako, prisjetit će se neki, bilo i u bivšoj Jugoslaviji. Bila je to takva inflacija koja je praktično poništila kredite za stanove, pojela gotovinsku štednju, obezvređivala plaće.
U travnju je godišnja inflacija u Argentini dosegnula 109 posto, a tako mala vrijednost najveće novčanice izazvala je problem u poslovanju poslovnim subjektima i bankama. Na bankomatima gotovo da i nama novca, a prizori ljudi koji plaćaju gomilama papirnog novca podsjećaju, recimo, na Rumunjsku pred revoluciju kojom je svrgnut Ceausescu, kada se za zapadne devize davalo cijele gomile tadašnjih leua. Kako to obično biva, nova je veća denominacija uvedena da bi se olakšala dostupnost gotovom novcu, no kako on i dalje gubi vrijednost, veliko je pitanje što će točno to riješiti. Ovo je krajnja posljedica velike depresije koja je u Argentini trajala između 1998. do 2002., nakon čega je nastupio period u kojem se nižu državni bankroti. S time da ništa bolje nije bilo ni prije.
Od 1975. do 1990. također je u Argentini bio period velike depresije da bi do nekog oporavka došlo, sa stankama, između 1990. i 1998. godine. Pa zatim opet isto. Sada se procjenjuje kako će inflacija dosegnuti 130 posto ove godine. Uvođeni su čak i višestruki tečajevi ovisno o događaju ili potrebi. Za pristup Netflixu jedan tečaj, za Svjetsko prvenstvo u Kataru drugi, pa i za Coldplay kako bi se moglo na koncerte britanskog benda kad je u sklopu turneje nastupio u Argentini.
Kao da to nije dovoljno tmurno, argentinska je središnja banka izborom osoba čiji su likovi na novčanici izazvala kontroverzu i u medijima Argentini prijateljskih zemalja. Riječ je o prvoj argentinskoj doktorici Ceciliji Grierson te Ramónu Carrillu, prvom ministru zdravlja ove južnoameričke zemlje. Međutim, dok za Grierson, koja je bila i pionirka kineziologije, nema nekih prigovora, za Carilla itekako ima. On je, naime, prema pisanju američkih medija, bio simpatizer nacista. I to do te razine da je neke od njih koji bi bili rado viđeni na suđenju u Nürnbergu prebacivao u Argentinu.
Bijeg u Argentinu
Ovaj neurokirurg postao je prvi ministar zdravlja 1949. i doista jest uveo značajne napretke u javnim zdravstvenim uslugama. Ali, navodno je zaposlio i Carla Vaerneta, nacističkog liječnika koji je izvodio eksperimente na zarobljenicima homoseksualcima u koncentracijskim logorima. Vaernet je uz pomoć britanskih i nizozemskih veza nakon rata uspio pobjeći u Argentinu te mu nije suđeno.
Bojim se argentinskog sindroma i u EU.To prelazi u zarazu.