Bivši ministar zdravlja i potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić više je puta zadnjih dana kazao kako je situacija u vezi s koronavirusom krajnje ozbiljna, ali da nema mjesta panici. Razgovarali smo kako gleda na mjere koje je poduzeo krizni stožer, zašto smatra da moramo raditi više testiranja na virus, a kao liječnik govori i o bolničkim kapacitetima za prihvat zaraženih, a otkriva i hoće li se za obnovu Zagreba nakon potresa odreći svoje novčane naknade koju prima kao zastupnik u Skupštini.
Hrvatska se bori na dvije fronte – hara koronavirus, a Zagreb je pogodio niz potresa. Slažete li se s premijerom da je ovo najteža situacija koju smo imali od Domovinskog rata?
Virus je najveći javni neprijatelj cijelog svijeta, ne samo Hrvatske. Ovo je drukčija vrsta krize, kao što je, na sreću, i pozicija Hrvatske sasvim drukčija nego što je bila kad smo krenuli u obranu zemlje i borbu za samostalnost. Danas, kao članica Europske unije, ravnopravna za stolom, imali smo odmah reakciju Europske komisije u pomoći nakon potresa. S obzirom na to da sam sudjelovao u Domovinskom ratu, ali i bio na čelu Ministarstva zdravstva kada smo u doba duboke recesije sanirali i reorganizirali rad bolnica, a istodobno ostali u trendu sa zanavljanjem opreme, nadam se da smo pripremni za sve scenarije.
Koliko vas brine epidemija i kako gledate na napore kriznog stožera da suzbije njezino širenje?
Kao liječnik dio sam sustava i dužan sam još jednom upozoriti sve naše građanke i građane na odgovornost za svoje zdravlje, svoje obitelji, posebno starijih. Države koriste različite mjere suzbijanja te generalno biraju između dvije strategije: strategije usporavanja širenja virusa i strategije aktivnog suzbijanja. Mi smo se odlučili za strategiju usporavanja i puzajuće epidemije. Odabir strategije je politička odluka, a vrijeme će pokazati je li ta odluka bila ispravna. Osobno poznajem ministra Beroša, profesoricu Markotić, primarijusa Capaka i dr. Grbu Bujević kao visoke profesionalce i siguran sam da daju sve od sebe. Međutim, nije vrijeme za preispitivanje i analize. Svi smo u istom brodu i s istim problemom. Virus nema putovnicu, ne poznaje granice država ni političke stranke. SDP se ponaša vrlo odgovorno. Predlažemo, nudimo rješenja, ne podižemo šatore i ne koristimo situaciju za političke obračune.
Video - Ostojić o GUP-u i Bandiću
Ima li mjesta panici ili mislite da se Hrvatska dobro pripremila i da ćemo izbjeći talijanski scenarij?
Svi osjećamo zasigurno neku dozu straha, što je i prirodno. Nema mjesta panici. Ali to ne znači da situacija nije krajnje ozbiljna. Moć suzbijanja epidemije u Hrvatskoj je u rukama svakog građanina, a onda i u organizaciji zdravstvenog sustava. Ponavljam, sve ovisi o nama i o našem odgovornom ponašanju. Ono što ne treba zaboraviti jest to da zdravstveni sustav ne može stati. Mi imamo teških bolesnika s tumorima, bolesnika kojima je potrebna pojačana skrb. Djecu bolesnike da ne spominjem. Moramo skrbiti, i skrbimo, o svima njima i u ovim teškim okolnostima.
SDP neprestano upozorava da se radi nedovoljan broj testiranja na koronu. Zbog čega mislite da je to potrebno i koga bi točno, po vašem mišljenju, trebalo dodatno testirati?
Mjere socijalne distancije su defenzivne mjere. Moramo biti proaktivniji i testirati svaki sumnjivi slučaj, svaki kontakt. S obzirom na to da je infekcija ušla u cijeli niz hrvatskih bolnica, treba žurno testirati sve osoblje u tim bolnicama. Hrvatska je po broju učinjenih testova po glavi stanovnika uvjerljivo zadnja u Europi. Slovenija, primjerice, koja je dva puta manja od Hrvatske ima deset puta veći broj testiranja. To je činjenica i to treba promijeniti. Uostalom, to vrlo jasno govori Svjetska zdravstvena organizacija koja naglašava da zemlje koje su na vrijeme počele s velikim brojem testiranja imaju manju smrtnost.
Mnogi su zbog potresa otišli iz Zagreba u manja mjesta gdje je zdravstvena zaštita ipak na nižem nivou nego u Zagrebu. Koliki to može biti problem u slučaju širenja zaraze?
Nisam epidemiolog, ali koliko pratim talijansku situaciju, upravo se tako i proširila zaraza po Italiji. Kad su Talijani sa sjevera prije karantene odlazili na jug zemlje. Šokirao me podatak da je policija kod nas na punktovima zatekla niz osoba s izrečenom mjerom samoizolacije kako se nakon potresa voze prema moru. S druge strane, ne slažem se da je rješenje za njihov nadzor – nadzor njihovih mobitela. Pa kada su se usudili voziti prema moru i tko zna gdje sve usput stali, što ne bi ostavili telefon u kući, a oni nastavili sa svojim neodgovornim navikama. S druge strane, nadzor mobitela može se zlorabiti i izaziva nelagodu, daje prostor raznim glasinama, a svi smo u pojačanom stresu, što je prirodno jer nam je sloboda kretanja već ograničena.
Je li Hrvatska dovoljno napravila da se zaraza stane širiti ili se, po vašem mišljenju, zakasnilo s nekim mjerama?
Po mojem mišljenju riječ je o pet stvari. Nedovoljan broj testiranja koji sam već pojasnio. Drugo, preraspodjela zdravstvenih djelatnika izvan bolnica u kojima trenutačno rade. Predlagali smo da svi zdravstveni djelatnici ostanu na radnim mjestima u bolnici u kojoj su se zatekli. Povlačenjem radnika u matične ustanove povećao se rizik širenja zaraze, primjerice u bolnicama u Varaždinu i Zadru. Treće, zakašnjela odluka o zabrani kretanja na nacionalnoj razini. Istarska županija prva je uvela strože mjere kretanja. Isto su predlagali župani Komadina i Kolar te gospodin Kalinić, ali to nije prihvaćeno. Po analizama stručnjaka, Bergamo je pokošen epidemijom s visokom smrtnosti isključivo zbog nogometne utakmice Atalante i Valencije. Naš nulti pacijent bio je na toj utakmici, a mi još dobrih 20 dana nakon toga održavamo koncerte s više tisuća ljudi. Izolacija je već tada bila neizbježna i tada je trebala biti proglašena. Četvrto, zdravstvenim radnicima koji su bili u kontaktu ili su zaraženi te su službeno poslani u izolaciju nisu osigurana puna primanja. To se mora žurno promijeniti. To je najmanje što država može učiniti za njih. I peto, znatno oštrije mjere protiv „ratnog“ profiterstva, protiv povećanja cijena namirnica i zaštitne opreme. Tumačenja oko zaštitne opreme bila su stalno ne treba vam – a onda se premijer, ministri i članovi Stožera jedan dan samo pojave s maskama, drugi dan su s još zaštićenijim maskama kao da rade u hitnoj službi. Posljedično, ljudi mahnito traže maske i rukavice, a njih nema na tržištu te se nabavljaju na razne načine, a ljudi se izlažu riziku i prijevarama.
Prema riječima ministra Beroša, špica epidemije može se očekivati za tjedan do dva dana. Je li hrvatski zdravstveni sustav spreman za sve scenarije, pa i onaj crni?
Liječnici, sestre, ostalo zdravstveno osoblje ima iskustvo rata i rada u ratnim uvjetima, što sigurno pomaže i naša je prednost. Da bismo izbjegli crni scenarij, dobra je odluka da nacionalni respiracijski centar bude u jednoj bolnici. Treba povećati kapacitete intenzivne skrbi te, ako je potrebno, nabaviti još respiratora. Primjerice, Izrael sada nabavlja 1000 respiratora. Nadalje, treba predvidjeti mogućnost zaraze zdravstvenog osoblja u hitnim službama i intenzivnoj skrbi i već sada organizirati rezervne timove. I naravno, uvjet svih uvjeta, dovoljna količina zaštitne opreme za zdravstvene radnike.
Video - Đikić: Hrvatska ulazi u kritičnu fazu borbe protiv koronavirusa
Ministar Beroš napao je neke liječnike da skrivaju opremu te da djeluju kao peta kolona.
Nije vrijeme za optužbe i raskole. Vrijeme je za borbu protiv virusa, što podrazumijeva sve razine odgovornosti, od profesionalne do one u javno izgovorenoj riječi. Osobno nisam upoznat s konkretnim slučajevima o kojima ministar govori pa mi ih je teško komentirati.
Za vrijeme dok ste bili ministar zdravstva nabavljen je velik broj respiratora i ECMO uređaja, točnije njih 35, što je tada ocijenjeno kao pretjerivanje. Do sada su uglavnom bili neiskorišteni, sada se stvari bitno mijenjaju?
Točno, u svojem ministarskom mandatu prvo sam uveo objedinjenu javnu nabavu u zdravstvu, čime su u startu postignute uštede od pola milijarde kuna. U jednoj od njih, potpuno javno i transparentno nabavljeno je 35 ECMO uređaja. Netočno je da „do sada nisu bili u funkciji“. Itekako su u funkciji. Tada nisam izmislio da nam trebaju respiratori. Bila je to odluka stručnog povjerenstva. Ja sam samo bio ministar koji je slušao struku. Respiratori i ECMO uređaji su, uvjetno rečeno, „lijekovi“. To je tehnologija koja spašava život u pravom smislu te riječi i oni su proteklih nekoliko godina spasili tisuće života. Zbog toga su me prozivali, neki zbog neznanja, neki zbog zlobe. Svima im opraštam. Vodeći svjetski epidemiolog, profesor Igor Rudan, upravo u vašem dnevnom listu naglašava potrebu nabave što više respiratora i ECMO uređaja. Još jednom hvala stručnjacima koji su mi to predložili i zbog kojih danas imamo bolje izglede u borbi protiv koronavirusa.
Paralelno s epidemijom, borimo se i s posljedicama potresa. Zagreb je dosta nastradao, posebice zagrebačke bolnice koje su ionako dosta stare. Kakva je situacija na Rebru, gdje vi vodite kliniku?
Klinika kojoj sam predstojnik nema zaraženih, ni pacijenata ni zdravstvenih djelatnika. U nedjelju, pola sata nakon potresa bio sam na Rebru te pomagao u evakuaciji bolesnika iz starijih zgrada u novije, sigurnije. Ostao sam zadivljen činjenicom koliko je medicinskih sestara i liječnika došlo samoinicijativno, od kuće pomoći. Od nedjelje Jordanovac nije u funkciji, Petrova je dijelom u funkciji, bolnička infrastruktura u cijelom Zagrebu pretrpjela je oštećenja koja treba sanirati u što kraćem roku.
Je li sve što se dogodilo upozorenje da se konačno mora pristupiti većem ulaganju u bolničku infrastrukturu i gdje naći novac za to?
Za obje SDP-ove Vlade jako se puno ulagalo u bolničku infrastrukturu. Račan je započeo s gradnjom novog Rebra i upravo su te zgrade bile utočište evakuiranim pacijentima. Milanović je osigurao sredstva za bolnice u Rijeci i Puli. Žao mi je što smo izgubili izbore 2003. jer je Račan imao sjajan plan rješavanja zagrebačkih bolnica koji bi riješio i pitanje bolnice na jugozapadu Zagreba. Svakako treba napraviti plan sanacije te tražiti potporu EU.
Što vam se čini da čeka Hrvatsku na gospodarskom planu s obzirom na aktualnu situaciju i jeste li zadovoljni Vladinim dosadašnjim mjerama?
Mjere koje u ovom trenutku Vlada nudi kao pomoć gospodarstvu nisu dovoljne. Hrvatska se bori za zdravlje svojih građana, ali i ekonomsko zdravlje. Cijelom svijetu prijeti recesija. Već je niz građana ostalo bez svojih radnih mjesta. Odgode plaćanja obveza onima koji trenutačno nisu u radnoj aktivnosti ne znači ništa. Njima treba otpis odmah. Kao što su to napravili neki gradovi, na primjer Rijeka i Koprivnica koje neće naplatiti najamninu za svoje prostore onima koji su morali prekinuti s radom. Nisam vidio mjere za male i srednje poduzetnike koji su glavni pokretači našeg razvoja. Velike ćemo spašavati, a mikro, mali i srednji poduzetnici još čekaju kako će njima država pomoći.
Što SDP predlaže?
SDP predlaže konkretne mjere koje odražavaju potrebu istodobne sanacije posljedica potresa te posljedica širenja epidemije koronavirusa. Poslali smo u proceduru po hitnom postupku paket zakona za spas gospodarstva: oslobađanje od uplate akontacije poreza na dobit za sve poduzetnike; isplatu 75% neto plaće radnicima (a najviše do 5000 kn) u tvrtkama pogođenima krizom; osiguravanje plaćenog dopusta za barem jednog roditelja kako bi mogao provoditi vrijeme sa svojom djecom koja ne idu u škole; smanjenje i ograničenje zatezne kamate; moratorij na kredite za građane i poduzetnike; plaćanje PDV-a tek po naplati fakture i to u mjesecu u kojem je faktura naplaćena i drugo.
Kako pomoći Zagrebu?
Nažalost, na naplatu su došli višegodišnji propusti nerada gradske uprave. Potrebna je žurna suspenzija svih planova zapošljavanja te obustava svih javnih nabava koje nisu u funkciji borbe protiv COVID-19 i saniranja posljedica potresa. Stoga nam treba hitan rebalans proračuna Grada Zagreba i sva sredstva usmjeriti na zbrinjavanje ugroženih građana i javne infrastrukture. Svi smo gledali ljude koji stanuju u Đorđićevoj ulici kako govore da godinama upozoravaju na zgradu koja je u jako lošem stanju. No nitko nije reagirao. Glavno da HDZ i Bandić zajedno forsiraju GUP zbog nekakvog Zagreba na Savi.
Video - Pomak tla uslijed potresa u Zagrebu 2020
Vlada je odlučila dati cijelu plaću za ožujak za pomoć u borbi protiv koronavirusa i obnovu Zagreba. I šef Skupštine Grada Zagreba predložio je da se skupštinari odreknu naknade koju su dobili za rad u Skupštini. Hoćete li prihvatiti inicijativu?
Inicijativu podupirem i svakako ću je prihvatiti, bez obzira na to što sam samoinicijativno već uplatio. Ali, SDP je predložio da sljedeća tri mjeseca državni dužnosnici, osim onih na prvoj crti obrane, rade za minimalac. Očekujemo da će vladajući i u Hrvatskoj i u Zagrebu prihvatiti naš zahtjev.
Mnogi drže da je to obični populizam i da se trebaju napraviti rezovi u državnoj i javnoj upravi?
To je gesta, znak dobre volje, solidarnosti. Nikakvo rješenje problema. Reforma državne i javne uprave nam je prijeko potrebna, rebalans državnog i zagrebačkog proračuna te prilagodba novonastalim uvjetima.
Iako je korona zaustavila više-manje sve u državi, kako teku pripreme za izbore u SDP-u?
U ovom trenutku smo potpuno fokusirani na rješavanje krize izazvane koronavirusom. Naši savjeti za zdravstvo i gospodarstvo stalno zasjedaju po tom pitanju. U pripremi je cijeli niz prijedloga zakona koje smo dijelom već uputili u proceduru.
Je li gotov dogovor s HSS-om i HSU-om, hoće li Beljak i Hrelja biti partneri ili i dalje nisu zadovoljni onim što im nudite?
Dopustite da mi je u ovom trenutku, kao liječniku i predstojniku Klinike za unutarnje bolesti na Rebru, fokus na očuvanju zdravlja i života mojih pacijenata i naših građana. Ipak, pregovori s nama bliskim strankama pri samom su kraju.
SDP je trenutačno već treći mjesec zaredom najjača stranka, što je najvećim dijelom zasluga Zorana Milanovića koji je postao predsjednik države. Kako gledate na početak njegova mandata?
Ne umanjujući Milanovićevu ulogu, on je pobijedio uz potporu SDP-a. Rezultat je to naše dobre organizacije te pozitivne atmosfere koju imamo još od izvrsnog rezultata postignutog na europarlamentarnim izborima. Milanović je svjestan ovlasti predsjednika Republike, objasnio ih je građanima te je jasno pokazao da će u tim okvirima i djelovati.
A njegov odnos s Plenkovićem? Više-manje oko svega se lagano dogovore. Je li to očekivano ili...
Ovo nije vrijeme za prepucavanja nego za slušanje stručnjaka. Mislim da je to trenutačno posao politike.
Zašto nisi spomenuo da ste bili najlošija vlada u svijetu