Pandemija COVID-19, koja je 2020. godine pogodila cijeli svijet, te potresi koji su razorili Zagreb i Baniju odrazili su se i na stanje u hrvatskom zatvorskom sustavu, pa su tako prvi put u povijesti zatvorskog sustava zatvorenici evakuirani. Konkretnije, zbog potresa je njih 140 evakuirano iz zatvora u Sisku, koji je neupotrebljiv, te iz jedne zgrade kaznionice u Glini. Tih 140 zatvorenika premješteno je u druge penalne ustanove diljem Hrvatske, što je, kako se može čuti iz insajderskih zatvorskih krugova, ponegdje stvorilo i dodatne probleme. Kroz hrvatski zatvorski sustav, koji ima mjesta za 3919 zatvorenika i pritvorenika, lani je prošlo ukupno 11.607 osoba. Od te brojke kaznu zatvora je izdržavala 4291 punoljetna osoba, dok je u istražnim zatvorima boravilo ukupno 5110 pritvorenika.
Manje posjetitelja
Navedeni podaci dio su godišnjeg Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda u 2020. koje je nedavno prezentirano na Vladi. Iz godišnjeg izvješća proizlazi da je stanje u hrvatskom zatvorskom sustavu dobro, barem prema mišljenju ministra Ivana Malenice. Zbog COVID-19 bilo je 39.283 posjetitelja manje no u 2019. Pandemija je utjecala i na način na koji zatvorenici komuniciraju s vanjskim svijetom, jer su posjeti bili u nekim trenucima zabranjeni, pa je tako broj telefonskih poziva vanjskom svijetu porastao 31,5 posto u odnosu na 2019. Manje je bilo i izvođenja zatvorenika i pritvorenika na sudove jer su se sudovi počeli koristiti ispitivanjem preko videoveze, no zato je bilo više sukoba među zatvorenicima. Lani ih je tako zabilježeno 229, što je 38 više no godinu ranije. Što se pak tiče bjegova, njih je bilo 26, od čega su dva bila iz zatvora, a tri prilikom privođenja zatvorenika. Godinu ranije bjegova je bilo 16, no 2019. najveći broj bjegova odnosio se na zloporabe pogodnosti, odnosno nepovratka zatvorenika sa slobodnih vikenda. Što se tiče pokušaja bjegova, njih je lani bilo dva, i to oba iz Odgojnog zavoda u Turopolju, gdje su inače smješteni maloljetnici. Osim bjegovima, svoje nezadovoljstvo stanjem u zatvorskom sustavu zatvorenici su lani iskazivali i odbijanjem uzimanja hrane. Zabilježeno je 107 takvih slučajeva, što je povećanje za gotovo 51 posto u odnosu na godinu ranije. Zatvorenici ne bi bili to što jesu kada u zatvore ne bi pokušali prokrijumčariti nedozvoljene stvari. Ako je suditi po statistikama, najomiljenije zabranjeno sredstvo su im mobiteli jer su pravosudni policajci lani po zatvorima zaplijenili 38 mobitela, što je najviše od 2016.
Umrlo ih devet
S druge strane veseli činjenica da su lani u zatvorskim ćelijama zaplijenjena samo dva noža, što je manje no 2019. kada ih je nađeno pet ili 2017. kada ih je nađeno osam. Droga koja je lani bila popularna među zatvorenicama bila je marihuana, jer je nje nađeno oko 50 grama, dok je zanimljivo da cijele godine nisu nađeni ni heroin ni kokain, što prijašnjih godina nije bio slučaj. Lani se u zatvorima pokušalo ubiti 13 zatvorenika, što je manje no 2019. kada si je život pokušalo oduzeti njih 19. No moguće je da je ta brojka i veća, jer se u izvješću navodi da je riječ o evidentiranim pokušajima samoubojstva. Inače, lani nije bilo nijednog samoubojstva, no zabilježeno je devet smrtnih slučajeva, što je manje no godinu ranije kada ih je bilo 26. U izvješću se ne precizira od čega je umrlo tih devetero zatvorenika, no po ranijim medijskim izvješćima većina lanjskih smrtnih slučajeva po zatvorima bila je povezana s predoziranjem. Ono što bi mjerodavne trebalo zabrinuti zapravo se više tiče pravosudnih policajaca no zatvorenika. Jer u izvješću se navodi da je od 3558 sistematiziranih radnih mjesta, popunjeno njih 2558. Drugim riječima, u zatvorskom sustavu nitko baš ne želi raditi jer su plaće male, a uvjeti teški. Ovaj bi problem u dogledno vrijeme doslovno mogao eskalirati jer će veći broj pravosudnih policajaca koji rade u zatvorskom sustavu uskoro imati, kako se čuje, uvjete za mirovinu.
