Rast BDP-a za realnih 1,2 posto odnosno 1,4 posto ako se u obzir uzmu desezonirani podaci izazvao je opću euforiju u Vladi Zorana Milanovića čiji su ministri s konferencije za medije pozvali građane da krenu u trošenje te obećali, poput premijera u petak, da će rast biti još veći i da će se uskoro vratiti veliki dio standarda koji je gospodarstvo tijekom šest godina krize izgubilo.
Neodgovorni i neprimjereni
Oporbeni HDZ kaže da je takav poziv građanima neodgovoran i krajnje neprimjeren, a ekonomski znalci i poslodavci apeliraju na političare da početak oporavka ne shvate kao poziv na lako trošenje državnog novca jer su javne financije jako krhke i rast kamata na svjetskim tržištima može ih destabilizirati.
– Hrvatska ide naprijed i građani prepoznaju da mogu povećati kvalitetu života i početi trošiti novac koji su stavljali na stranu. Građani su osjetili lagani izlazak iz recesije, osobna potrošnja je sve veća, dodatno podgrijana turističkom sezonom – ocijenio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić naglasivši da je zaposlenost već porasla jer je tijekom godine izgubljeno 200 tisuća radnih mjesta, ali je stvoreno 220 tisuća novih radnih mjesta. Po evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja bilježi broj građana koji plaćaju doprinose, takvih je 12.455 više u odnosu na lipanj 2014. godine, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u lipnju 2015. radilo je 6144 zaposlenika manje nego godinu ranije.
No da bismo dostigli pretkriznu razinu ipak je potrebno otvoriti još 180.000 radnih mjesta koja su izgubljena.
A upravo zbog nepovjerenja prema stabilnosti rasta HDZ-ov stručnjak za financije Tomislav Ćorić poručio je da je krajnje neodgovorno i neprimjereno prema 323.000 blokiranih i 257.000 nezaposlenih pozivati na trošenje i prodavati jeftini populizam.
– Hrvatska je zemlja suočena s eksplozijom javnog duga i enormnim deficitima u posljednje tri godine koje prati konstantni problem kredibiliteta stvoren kroz pad rejtinga. Populizam neće riješiti probleme građana. Njima treba smislena ekonomska politika koju Vlada od početka do kraja mandata nije pokazala – poručuje Ćorić.
Grčićev poziv na trošenje novca ostavljenog za crne dane zapravo je proglas o kraju krize i širenje optimizma, što je uostalom i dio njegova posla. No, presudno je da Vlada potaknuta rastom i očekivanjem boljeg priljeva novca u proračun tijekom postsezonskih mjeseci ne krene u predizborno rasipništvo.
Uz reforme bliži 2008.
Gospodarstvo je unatoč oporavku na razini iz 2005., a tada je država trošila tek nešto više od 85 milijardi kuna na proračun tijekom cijele godine. To pokazuje da je porezni kapacitet gospodarstva, kad bi se uključila inflacija, nešto veći od 100 milijardi kuna i da nam u odnosu na apetite države nedostaje punih 15 milijardi kuna godišnje da platimo obveze. Zato se zadužujemo, a svaki novi dug diže troškove za kamate i smanjuje mogućnost poticanja gospodarstva. To pokazuje i ovaj rast. Država nije povećavala rast potrošnje i BDP se odlijepio od granica statističke pogreške.
Da je javna potrošnja bila limitirana ili, još bolje, smanjena tijekom krize, a to se moglo dogoditi jedino uz pomoć reformi i smanjivanja državnog aparata, danas bismo zasigurno bili bliži 2008. godini, kao uostalom i Estonija koja je na krizu odgovorila “blitzkrieg” reformama.
>>Rast BDP-a: Osjećaju li tvrtke i građani pomake
>>Recesija završena, BDP rastao 1,2 posto
hrvatska neće cvasti dok crveni ne odu s vlasti! tražimo ostavku nesposobne vlade i hitne izbore!!!!!!!!!!!!!