Koliko god se činilo da Rusija suvereno dobiva sraz s Ukrajinom na vojnom polju, definitivno ga gubi na onom drugom, podjednako važnom – financijskom. I ne samo Rusija nego i ruski oligarsi koji su samo u utorak, za koji su rađene posljednje analize, izgubili više od 13 milijardi američkih dolara.
Potonula burza
Zbog nestabilnosti uzrokovane invazijom na Krim i općom geopolitičkom nesigurnošću, strani su ulagači počeli bježati iz bilo kakvih investicija koje imaju veze s Rusijom. Indeks moskovske burze MICES za samo je jedan dan pao čak 10 posto, a rublja je na svojoj povijesno najnižoj vrijednosti u odnosu na euro i američki dolar. Čak su i dionice Gazproma u samo nekoliko dana izgubile 10 posto svoje vrijednosti.
– Ruska invazija podigla je rizik gospodarskog rasta i normalno je da se ulagači povlače s nesigurnog tržišta – kaže ekonomist Hrvoje Baričević. Ipak, ma koliko ovaj pad vrijednosti ruskih tvrtki bolio Putina i Kremlj, zasigurno još više boli najbogatije ruske oligarhe koji posredno, gubitkom vrijednosti svojih tvrtki, plaćaju rusku ekspanzionističku politiku. Najviše novca zasigurno gube Genadij Timčenko i Leonid Mihelson, suvlasnici energetske tvrtke Novatek, najvećeg ruskog proizvođača prirodnog plina nakon Gazproma. Samo u utorak njihova se imovina smanjila 18 posto, odnosno za 3,2 milijarde dolara. Na sličnim je mukama Vladimir Lisin, vlasnik čeličana Lipstek, koji je gotovo preko noći ostao bez 1,2 milijarde dolara jer su dionice njegove tvrtke na burzama potonule više od 7 posto.
Rusija nije samodovoljna
Istini za volju, financijske gubitke ne trpe samo Rusi nego i ukrajinski milijarderi, no na znatno nižoj razini. Najbogatiji Ukrajinac Rinat Ahmetov čije se bogatstvo zasniva na ulaganjima u metalurgiju izgubio je oko 700 milijuna dolara. Nešto blaži financijski potresi osjetili su se i na burzama u Mađarskoj i Poljskoj, no ove dvije zemlje uvijek mogu, kao članice EU, računati na pomoć Zapada kako se kriza na njihovim burzama ne bi previše razmahala. Upravo je ovaj financijski potres koji je zahvatio Rusiju pokazatelj da Zapad ipak ima određena sredstva pritiska i specijalnog rata protiv Putinove samovolje i ekspanzionizma zasnovanog na tenkovima i vojnim trupama.
Dok je Sovjetski Savez pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme invazije na Mađarsku i Čehoslovačku, bio gospodarski i financijski neovisan o zbivanjima na svjetskim financijskim tržištima, s Rusijom je situacija znatno drugačija. Rusija je potpuno integrirana u svjetsko tržište, što Zapadu daje barem djelomičnu mogućnost izjednačenja snaga na terenu. Nekoliko je ekonomskih poteza koje Zapad može povući, a koji bi Rusiju udarili više i bolnije od iskrcavanja divizije američkih marinaca u okolicu Sevastopolja.
Moguće je prekinuti pregovore SAD-a s Rusijom o trgovinskim sporazumima, moguće je uvesti vize dužnosnicima i blokirati imovinu Rusije i pojedinih Rusa koja se nalazi na Zapadu. Moguće je i Rusiju potpuno izbaciti iz svjetskog bankarskog sustava, no ova bi mjera podjednako pogodila i Zapad.
Da i što sa time kao oni gube pa i Amerika ima velike dugove i svakim danom ih povećava što mislite da će oni dovijeka moći štampati pare i posuđivati. Samo je pitanje vremena kada se Svjetski financijski balon bude urušio ali ne onda ćete vidjeti što je kriza kada ne budete imali što jesti baš kao 1930 g E to će onda biti kriza a ne ovo danas.