S današnjim danom, kada nastave nema u cijeloj Hrvatskoj, a 1500 nastavnika i učitelja prosvjedom na Markovu trgu pod egidom “6. 11. za 6,11 posto” planira stvoriti, kako sami kažu, još jači pritisak, hrvatski učenici osnovnih i srednjih škola upisuju službeno šesti dan štrajka! Odavno su tako ispucani dani školskog kalendara, a sada je i jasno da su u borbi za veće koeficijente profesora, čije prosječne plaće iznose 7135 kuna, a za nastavnike s visokom stručnom spremom 7207 kuna, kako je to objavio Telegram, upravo učenici ponijeli najveći teret cirkularnog štrajka. Razloga za brigu već sada imaju maturanti samo s ovih šest dana, iako bi do kraja studenog, ne prekinu li sindikati štrajk, mogli upisati ukupno osam, a do kraja prosinca, odnosno prvog polugodišta, i deset dana nadoknade.

Video sadržaj

7

ŠTRAJK U ŠKOLAMA

Sindikati: Odaziv štrajku ne jenjava

Najgore maturantima

Prema postojećem školskom kalendaru, maturantima u Hrvatskoj školska bi godina trebala završiti 22. svibnja 2020., a prvi ispiti mature počinju 1. lipnja. Drugim riječima, s današnjim danom maturanti u kalendaru više nemaju mjesta za nadoknadu a da se u sustavu školstva ne stvore drugi troškovi, odnosno neizbježna je odgoda državne mature.

Kako neslužbeno doznajemo u Ministarstvu obrazovanja, sve su skloniji ideji produžetka godine kako bi se nadoknadili dani provedeni u štrajku jer je to za većinu škola najjednostavnije rješenje. Naime, od ove godine škole su mogle uvesti i jesenski odmor pa bi svaka druga opcija nadoknade nastave osim produljenja bila velika komplikacija Ministarstvu. Uzmu li se u obzir najave sindikalista da od svojih zahtjeva neće odustati, roditelji i učenici prema trenutačnoj situaciji i intenzitetu provedbe štrajk moraju računati na minimalnih deset dana nadoknade.

Odluče li sindikati do kraja tjedna i prekinuti štrajk i prihvatiti ponudu Vlade, za maturante nema opcije – državna matura morat će se pomaknuti. Prema postojećem kalendaru, prvi tjedan ispita mature počinje 1. lipnja. Naravno, u prvom tjednu polaganja ispita državne mature nisu obvezni predmeti, no nemoguće je tek tako izbrisati ispite u prvom tjednu i premjestiti ih, primjerice, u posljednji tjedan državne mature pa će se cijela državna matura morati pomicati.

Pomicanje ispita državne mature istovremeno znači i pomicanje termina za upise na fakultete, a takav scenarij u ljetnom upisnom roku odrazio bi se i na onaj u jesenskom roku – kako državne mature, tako i upisa na fakultete.

– Vjerujem da za maturante ima još prostora za nadoknadu. Činjenica da im se smanjuje vrijeme do početka ljetnog roka državne mature nije relevantna. S druge strane, nastavna godina za druge učenike završava kasno, 17. lipnja, dakle nastavni dani nikako se ne mogu nadoknađivati nakon toga datuma u srednjim školama koje provode ispite državne mature, ili se mogu nadoknaditi eventualno u popodnevnim terminima (ispiti državne mature u prijepodnevnim su terminima). Pomicanje provedbe obveznih ispita nakon predviđenog početka (hrvatski jezik 18. i 19. lipnja) onemogućilo bi objavu konačnih rezultata u predviđenom roku, tj. ne bi bilo moguće objaviti ih do završetka srpnja 2020., što smatramo neprihvatljivim i za visokoškolske ustanove – poručili su jučer za Večernji list iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje.

50 milijuna samo za prijevoz

Uz odgodu mature, može se dogoditi još i nepovoljniji scenarij za učenike završnih razreda – a to je da im ispiti za sva tri obvezna predmeta (matematika, hrvatski i engleski) budu stavljeni u istom tjednu, što je i više nego preveliko opterećenje za učenike. Dođe li do scenarija u kojem učenici moraju nadoknaditi i deset dana, tada se u kalkulaciju traženja obrazovnog sektora mora zaračunati i dodatnih 50 milijuna kuna koji će se morati isplatiti na temelju samo jedne stavke – prijevoza učenika za deset dana škole više. Milijuni kuna još će se morati isplatiti za školske kuhinje i slične troškove, sve zato što nije bilo političkog dogovora ni volje da se prihvati kompromisno rješenje.

– Proračunom za 2020. nikako ne možemo biti zadovoljni jer ne vidimo da su u njemu predviđena sredstva za zahtjeve obrazovnih sindikata koji su u štrajku. Također ne vidimo nikakav bitan iskorak po pitanju općeg povećanja plaća – kazao je Matija Kroflin, makroekonomski stručnjak Nezavisnog sindikata znanosti. S druge strane, sindikalni čelnici, tražeći veće koeficijente, prilično se ljute kada se govori o prosječnoj plaći koja je u travnju za učitelje iznosila 7122, a u lipnju 7047 kuna neto. Iz Ministarstva obrazovanja, koje ima najtočniji uvid u plaće, potvrdili su prosječne iznose, navodeći da u prosječne izračune plaća nastavnika nisu uračunati iznosi jubilarnih nagrada, otpremnina, pomoći ni prijevoza, već se sastoje se od osnovice plaće i dodataka za smjenski i rad vikendom, a svi zaposlenici škola imaju i 13,72% dodatka na plaću.