Predsjednik crnogorske vlade Zdravko Krivokapić priopćio je u četvrtak da neće podnijeti ostavku iako je svjestan da će mu parlament sutra uskratiti povjerenje. U obraćanju javnosti Krivokapić je rekao da je svjestan da već u petak neće biti premijer, jer u skupštini Crne Gore postoji većina koja će izglasati pad vlade.
"Ja kažem da meni ništa ne znači hoću li biti premijer danas ili ijedan dan više. Želim da građani vide tko je tko u Crnoj Gori. Ja znam da ću prestati biti premijer sljedećeg dana, jer je to dogovorio gospodin Đukanović s onim dijelom zajedničke koalicije koja je iskazana voljom građana na izborima 30. kolovoza 2020. godine”, rekao je Krivokapić.
Inicijativu za nepovjerenje vladi pokrenula je Ujedinjena reformska akcija, aktualnog vicepremijera Dritana Abazovića, a podržale su je oporbene manjinske stranke Bošnjaka i Albanaca te Socijaldemokrati, Socijaldemokratska partija i dio Demokratske partije socijalista, crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Prilikom pokretanja inicijative Abazović je najavio da će, nakon pada Krivokapićeve vlade, s Bošnjačkom strankom te albanskim strankama i umjerenom prosrpskom Socijalističkom narodnom partijom formirati manjinsku vladu, koju će podržati aktualna oporba. Rekao je da od Đukanovićeve stranke koju je, zajedno s ostalima iz trenutno vladajuće koalicije, porazio na izborima u kolovozu 2020., očekuje potporu u parlamentu za formiranje manjinske vlade, ali da je neće pozvati u vladu.
Crnogorski parlament u četvrtak je trebao raspravljati o Krivokapićevoj inicijativi za smjenu njegova zamjenika Abazovića, ali ta točka nije imala dovoljnu podršku zastupnika da uđe na dnevni red skupštine. Nakon kraha Krivokapićeve inicijative u parlamentu Abazović je rekao da će na zasjedanju u petak biti još više zastupnika koji će podržati pad vlade.
“To će biti odgovor na Krivokapićevu tezu da se obaranjem vlade izigrava volja naroda iskazana na izborima 30. kolovoza”, rekao je Abazović.
Ocjenu o izigravanju volje naroda podupiru provladini prosvjednici, koji se već tjednima okupljaju u gradovima u cijeloj Crnoj Gori i koji tvrde da se radi o “izdaji”.
Ranije je čelnik najjače oporbene stranke i predsjednik države Milo Đukanović rekao da će zastupnici njegove stranke podržati formiranje manjinske vlade “iako je ne vidi kao idealno rješenje, ali da je to svakako bolje rješenje od katastrofalne situacije u kojoj se Crna Gora nalazi na čelu s aktualnom Vladom”.
Ranije je priopćeno da u manjinskoj vladi neće biti mjesta za predstavnike Đukanovićevog DPS-a.
Crna Gora je prije nešto više od godinu dobila vladu stručnjaka, kojoj je na čelu premijer Zdravko Krivokapić, čelnik koalicije Za budućnost Crne Gore, koja je, uz Abazovićevu URA i koaliciju Mir je naša nacija, predsjednika parlamenta Alekse Bečića, na izborima održanim krajem kolovoza 2020. godine prvi puta nakon tri desetljeća porazila Đukanovićev DPS. Krivokapićeva vlada odmah nakon njenog izbora naišla je na uvjetovanje političkih stranaka koje su činili političku većinu u parlamentu, naročito prosrpskog Demokratskog fronta, i uvijek je bila na ivici pada.
Veliki utjecaj na formiranje te vlade imala je Srpska pravoslavna crkva, pa joj je tako prvi korak bio izmjena zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je prilagođen zahtjevima SPC.
Ipak Crna Gora ostaje u NATO-u!