Kakvo je zdravstveno stanje hrvatske nacije? Statistika o uzrocima smrti, koja je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji izvor najpouzdanijih podataka u ocjeni zdravstvenoga stanja, upozorava na nekoliko važnih elemenata o zdravlju i smrti hrvatskih građana.
Iscrpnu analizu o uzrocima smrtnosti u 2009. obavila je epidemiologinja dr. Tanja Ćorić, voditeljica Odjela medicinske demografije Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.
Mijenjamo loše navike
– Poredak vodećih uzroka smrti prema skupinama bolesti nije se u 2009. promijenio u odnosu prema godini prije pa je prvi uzrok mortaliteta skupina cirkulacijskih bolesti. Od tih je bolesti umrlo 25.976 osoba, a drugi uzrok, od kojeg je umrlo 13.496 osoba, novotvorine su, ponajviše zloćudne bolesti. Dakle, čak tri četvrtine svih uzroka smrti iz ovih je dviju skupina bolesti. To nije neobično. Ali, dobra je vijest što, poslije niza godina, u 2009. imamo lagano, ali ipak, smanjenje broja umrlih od bolesti cirkulacijskoga sustava, i to oko 400 ljudi. Postotak je sa 50,3 u 2008. pao na 49,6 posto lani – kaže nam dr. T. Ćorić.
Iako nije riječ o frapantnoj brojci, trend pada umrlih od srčanih i drugih kardiovaskularnih bolesti može upućivati na to da građani malo-pomalo mijenjaju loše životne navike, ali i da je kardiološka zdravstvena zaštita kvalitetnija i dostupnija.
S druge strane, statistika upozorava na to da zdravstvo u Hrvatskoj ima još mnogo posla s preventivom, ranom dijagnostikom i liječenjem malignih bolesti. Smrtnost od novotvorina porasla je, i to sa 25,5 na 25,7 posto. Statistički to nije velika razlika, ali čak i tako mala stopa rasta znači da je od malignih bolesti lani umrlo oko 200 ljudi više nego godinu prije.
Prema 2008., srčane i druge kardiovaskularne bolesti odnijele su prošle godine tristotinjak života manje u skupini muškaraca (broj umrlih sa 11.402 pao na 11.095), ali ih je umrlo stotinjak više od malignih bolesti, što je najvjerojatnije povezano s rakom bronha i pluća, tumači dr. T. Ćorić. U žena je stanje gotovo nepromijenjeno. Od bolesti cirkulacijskog sustava lani je umrlo 56,4 % žena (u 2008. 57,2), a od novotvorina 21,5 posto ili 0,1 posto više nego godinu prije.
Kao posebnu zanimljivost statističkih podataka o mortalitetu u Republici Hrvatskoj u 2009. dr. T. Ćorić izdvaja to što u ukupnome mortalitetu prvi put imamo više žena nego muškaraca.
Umrlo više žena iznad 65.
– Lani je umrlo 0,8 posto više žena nego muškaraca. Umrlo je 26.019 muškaraca i 26.395 žena – kaže dr. T. Ćorić.
Razlika se pojavila stoga što je u dobnoj skupini od 65 i više godina umrlo više žena nego prijašnjih godina, ali ih je manje umrlo u skupini do 64. Ipak, ne treba brinuti.
Očekivano trajanje života u žena neće pasti sa 79,6 godina, što je šest godina i dva mjeseca više nego u muškaraca.
Idealno bi dakako bilo kad bi broj umrlih padao, ali nije loše ni to što tri godine zaredom imamo stabilnu stopu smrtnosti – 11,8 na 1000 stanovnika. Broj rođene djece lani je prema 2008. nešto porastao, ali stopa nataliteta od 10,1 na 1000 stanovnika još je golem minus u prirodonom prirastu.
Manje samoubojstava i pogibija u prometu
Bilten Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo o uzrocima mortaliteta u Hrvatskoj bit će uskoro i službeni dokument, a cjelokupan hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2009. godinu s usporednim pokazateljima s drugim zemljama u Europi i u EU bit će završen u listopadu. Dio koji će se posve sigurno posebno analizirati dojenačka je smrtnost. Naime, prema dosadašnjim podacima, prošle je godine umrlo 235-ero djece u dobi do godinu dana.
To je velik skok prema godini prije u kojoj je umrlo 195-ero djece do godinu dana.
No to ne mora značiti i lošiju skrb za trudnice i njihovu djecu. Sve je više živorođene djece s porođajnim težinom od oko 500 grama koja, ako žive i samo nekoliko sati, ulaze u dojenačku smrtnost.
Suvremena medicina omogućuje razvoj rizične trudnoće, ali prerano rođenu djetetu niske porođajne težine često ni nove tehnologije ne mogu pomoći u sazrijevanju organa i funkcija za normalan razvoj.
Lani je bilo 177-ero, a preklani 176-ero mrtvorođene djece.
U 2009. godini u Hrvatskoj je bilo 2986 nasilnih smrti, a od toga je 2121 posljedica nesretnih slučajeva, zatim 790 samoubojstava, 58 ubojstava, četiri života odnijele su eksplozije nagaznih mina, trinaest je nasilnih smrti kojima je uzrok nepoznat i nerazjašnjen. Usporedna analiza sa 2008. godinom pokazuje da je lani bilo pet samoubojstava i 20 ubojstava manje, a smanjio se i broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama – sa 707 u 2008. na 616 u 2009. godini.
Dobre vijesti .. ~ Bitter Sweet Symphony ~ http://www.youtube.com/user/Etiketa73#p/a/u/1/yKywbtnobqo