U RH nedostaju 1163 obiteljska liječnika, 189 ginekologa, 247 pedijatara. Raspisano je nedavno 180 specijalizacija nakon duljeg vremena, ali navodno nisu sve popunjene jer mladim liječnicima primarno zdravstvo nije toliko atraktivno.
Već sada gotovo 71 tisuća osiguranika nema svojega izabranog liječnika, liječi se u timovima bez nositelja što znači da im je liječnik dostupan tek u određene dane i često se izmjenjuju, a to nije dobro za pacijente jer obiteljski bi liječnik trebao poznavati pacijenta.
Za pet godina oko 500 će primaraca u mirovinu pa će se stanje još i pogoršati. Zato će im sada dopustiti rad do 70. godine, ali pitanje je koliko će ih to htjeti.
Prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti ovog će tjedna ministar Kujundžić poslati Vladinu Uredu za zakonodavstvo, slijedi e-savjetovanje mjesec dana pa će u saborsku proceduru sredinom prosinca. Najviše kritika izaziva najavljena mogućnost nasljeđivanja ordinacija primarne zdravstvene zaštite.
Ordinacija treba i dalje raditi
Ministar Milan Kujundžić tvrdi da nema mjesta sumnji: – Nasljeđivanje je nespretan izričaj. Bit će definirano da onaj tko izlazi iz ordinacije, ako ide u mirovinu, primjerice, može naplatiti svoj uloženi novac u opremu. Prostor je vlasništvo županije ili grada, a HZZO daje ugovor, dakle nema se tu što nasljeđivati. Županijama je objašnjeno da više novca mogu dobiti kroz primjerenu naplatu najma, po tržišnoj cijeni, nego sada kroz koncesije, znači bit će samo na dobitku – kazao je.
Dr. Vikica Krolo obiteljska je liječnica iz Splita i predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom). – Prijenos ordinacije znači da moja dobro uređena ordinacija s 2000 pacijenata i medicinskom sestrom koja ima 30 godina i treba i dalje raditi nastavlja raditi i kad ja odem u mirovinu. Sada se ordinacije koncesionara nakon njegova odlaska zatvaraju, a pacijenti ostaju bez liječnika – kaže V. Krolo. Dodaje da županije često ne raspisuju nove koncesije i kako je u manjim mjestima puno timova bez nositelja, npr. u tri ambulante u tri različita mjesta radi samo jedan liječnik u određene dane, a za svaki tim HZZO plaća jednako kao da je pacijentima liječnik dostupan svaki dan. Oko 50 tisuća kuna ukupan je prihod ordinacije koji njezin nositelj, liječnik-koncesionar, raspoređuje za sve troškove – opremu i materijal, plaću medicinskoj sestri, najam i režije... Novim prijedlogom liječnici–privatnici uvest će novog liječnika koji će s njima raditi najmanje godinu dana da bi ga pacijenti upoznali i da postupno preuzme rad u ordinaciji i nastavi je voditi. – Nije problem tko će doći u moju ordinaciju, već hoću li uspjeti naći specijalista koji će tu ostati jer liječnika nema, a većina više voli ići u bolnicu – tvrdi Krolo.
Ruralni krajevi
– Trebamo rješenja za održivost primarne. Ako je tzv. model nasljeđivanja to rješenje, onda smo za to. Bitno je samo pravno sve razložiti da ne bude nedoumica. Treba naći model da mladi kolege dođu raditi u primarnu zdravstvenu zaštitu, posebno u ruralne i slabije razvijene krajeve – kaže dr. Ivan Vukoja, glavni tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL).
Pitanje je za milion, da li u toj neovisnoj, demokratskoj i prosperitetnoj državi Hrvatskoj ima uopće bilo što u javnom sektoru što normalno funkcionira? Nije ni čudo jer su sve državne "konce" preuzeli u svoje ruke naši zaslužni hrvatski osloboditeljii i njihovi dični potomci, koji ništa ne znaju niti razumiju, a pogotovo umiju. Kada se ovome doda da su njima poslovi kojima upravljaju posljednja "rupa naa svirali" , već svu svoju energiju troše na izmišljanje i realizaciju modusa operandija za pljačku državnih resursa kako za sebe, tako i za svoje bliže i dalje okruženje, rezultat je sveopći kaos. Naši dvonošci sitnog i krupnog zuba imaju za sve to razumijevanja, pa uz meketanje i blejanje, našim spasiteljima daju ponovno svoje glasove na izborima. Zbog stanja u zdravstvu i svim drugim javnim službama nas dijasporce ne može nitko natjerati ni rogljačama na povratak, osim ako nemamo suicidalne pretenzije.