Upozorenja ekonomskih stručnjaka i poslodavaca o mogućim crnim
scenarijima za iduću godinu čini se da ipak nisu bila uzaludna. U
ponovnom češljanju proračuna, u kojem su ovaj put osim
ministara sudjelovali i predstavnici Ekonomskog vijeća, pokazalo se da
se neki od planiranih rashoda ipak mogu dodatno smanjiti, te da bi i
deficit proračuna za 2009. godinu ipak mogao biti niži. Planirani
proračunski manjak, koji bi prema prvoj verziji proračuna iznosio 1,6
posto BDP-a, prema nekim optimističnim procjenama mogao bi se, na
temelju ‘skrivenih rezervi’ pretočenih u Vladine
amandmane, spustiti i do 0,5 posto.
Milinović:
Dug u zdravstvu mora biti prepolovljen do kraja 2009.
Veće
plaće činovnicima, vojsci i policiji, a manje radnicima i poduzetnicima
Dossier:
Gubitnici i dobitnici državnog proračuna za 2009.
No, o tome zasad još nema nikakve službene potvrde. Sve je
još u fazi provjera i preračunavanja, ali uz silno
nastojanje da se deficit smanji i da se država ne mora zadužiti za 4,3
milijarde kuna kako bi pokrila proračunsku potrošnju.
Reforma ide
Uža grupa stručnjaka iz sastava Ekonomskog vijeća (Damir
Kuštrak, Mladen Vedriš, Željko Lovrinčević,
Sandra Švaljek, Žarko Miljenović, Darko Tipurić) u
ponedjeljak popodne radila je na proračunu s potpredsjednicom Vlade
Jadrankom Kosor, ministrom financija Ivanom Šukerom i
ministrom zdravstva Darkom Milinovićem. Taj je tim ponovno kontrolirao
stavku po stavku i došao do zaključka da bi se u području
zdravstva moglo pronaći oko 1,5 do 2 milijarde kuna ušteda.
Nakon duge rasprave, čak je i ministar Milinović dobro odreagirao na
takvu mogućnost, tvrde Večernjakovi izvori, koji istodobno napominju da
prijedlozi još nisu odobreni u Vladi.
Reforma zdravstva pritom neće biti ugrožena, kažu naši
sugovornici, ali ne moraju se ni sve zakonske obaveze koje se dosad
nisu plaćale platiti u jednoj godini. To se ne odnosi na lijekove,
objašnjeno nam je iz redova stručnjaka, ali se odnosi na
dugove bolnica, koji ni dosad nisu bili knjiženi kao proračunski
deficit.
– Naravno da taj dug treba platiti, ali ni dug
umirovljenicima nismo iskazivali u deficitu – kaže jedan od
sugovornika koji je želio ostati anoniman.
U području zdravstva nastala je izvjesna konfuzija, smatraju stručnjaci
koje već dugo bode u oči nelogičnost da se preko tog resora isplaćuju
naknade za nezaposlene, koje sa zdravstvom nemaju veze. Da je njima
posložiti Vladu, oni bi taj segment izdvojili iz Ministarstva zdravstva
i grupirali ga u resor rada, koji je sad utopljen u Ministarstvu
gospodarstva. Time bi se dobila jasnija financijska slika.
Sindikati nisu naivni
Još koju milijardu kuna moglo bi se uštedjeti na
kapitalnim izdacima, smatraju ekonomski stručnjaci. Kad bi se na
zdravstvu koje za iduću godinu dobiva 25 posto više novca
odnosno 29 milijardi kuna, uštedjelo oko dvije milijarde, te
još milijardu na kapitalnim izdacima, deficit ne bi iznosio
4,3 nego samo oko 1,3 milijarde kuna, ali taj pristup još
treba proći kroz političke filtere Vlade.
Informacijom da su neke rezerve za smanjenje proračunskih rashoda ipak
pronađene, osobito su zadovoljni bili sindikati.
– Vidite, da smo pristali na zamrzavanje plaća, ispali bismo
pravi naivci – čulo se jučer iz sindikalnih redova. No i
sindikati su se nakon crnih prognoza smekšali, te izdaleka
naznačuju da bi se u slučaju stvarne krize i oni postavili drukčije.
Ministri i njihov stručni tim ipak pronašli način za smanjenje deficita
Zdravstvo ostaje bez dvije milijarde kuna?
