Nekoliko je aktivista Zelene akcije na zgradi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva razvilo velik transparent s kritikama na prijedlog energetske strategije.
Vlada RH je 10. studenog predstavila javnosti prijedlog nove Strategije energetskog razvitka RH i otvorila jednomjesečnu "javnu raspravu". Zelena akcija smatra prijedlog strategije lošim i zahtijeva njegovu temeljitu doradu.
"Javna rasprava" koju provodi nadležno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva svodi se na internetsku stranicu posvećenu novoj energetskoj strategiji na kojoj ne postoji ni adresa e-pošte na koju bi trebalo upućivati primjedbe, i na seriju skupova po županijama na koje nisu pozivani ni predstavnici okolišnih udruga, a kamoli predstavnici ostalih segmenata zainteresirane javnosti.
Pored toga, Ministarstvo za sada ignorira zaključke dva saborska odbora (za zaštitu okoliša i za prostorno uređenje i graditeljstvo) koji predlažu produženje javne rasprave i upućivanje prijedloga nove Strategije energetskog razvitka RH lokalnim tijelima uprave i samouprave na očitovanje.
Osim provedbe manjkave javne rasprave, posebno skandalozne su najave Ministarstva kako namjeravaju izbjeći jednu od ključnih sastavnica već usvojene europske legislative na području zaštite okoliša: provedbu Strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) za sve strategije koje bi mogle imati utjecaja na okoliš pa tako i za prijedlog nove energetske strategije!
Objašnjenja Ministarstva kako namjeravaju provesti Stratešku procjenu utjecaja na okoliš naknadno, na provedbene planove energetske strategije, neprihvatljiva su i pretvaraju provedbu usvojene europske legislative u sprdnju.
Ovim prijedlogom dio energetske struke i Vlada RH pokazuju potpuni nedostatak razvojne vizije i temelje prijedlog Strategije na ponavljanju onog što su druge zemlje pogrešno radile u prošlosti.
U sva je tri razrađena scenarija, cinično nazvana "plavi", "zeleni" i "bijeli", planirani rast potrošnje energije isti (44 posto do 2020. godine, a EU planira smanjiti ukupnu potrošnju za 9 posto do iste godine uz još veću energetsku učinkovitost), i sva tri nas guraju u sve veću energetsku ovisnost o uvozu fosilnih goriva i predviđaju gradnju termoelektrana na ugljen i/ili nuklearnih elektrana.
