Zaposlene žene u Hrvatskoj u prosjeku imaju oko 11 posto niže plaće od muškarca! U prosincu 2021. žene su u prosjeku zarađivale 6999 kuna, a muškarci 523 kune više, odnosno 7522 kune.
Na razini Europske unije razlika je još izraženija i kreće se oko 13 posto, s tim što ima zemalja gdje je jaz niži, od 2 do 4 posto kao u Rumunjskoj, Sloveniji i Italiji do visokih 22 posto u baltičkim zemljama, ali i u Njemačkoj (18 posto), Austriji 19 posto, Češkoj 16 posto....
Nepuno radno vrijeme
Visina plaća u Hrvatskoj dobrim dijelom ovisi o djelatnosti, a kako žene čine većinu zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu, trgovini, tekstilu i ostalim uslužnim djelatnostima, tako su i njihove plaće niže. No svejedno, nije sve ni u branši. Muškarci u financijskom sektoru zarađuju oko 11.500 kuna neto na mjesec, a žene oko 9 tisuća. U javnoj upravi te u obrazovanju muške su plaće oko 1300 kuna više od ženskih, zacijelo zbog toga što su muškarci češće na šefovskim pozicijama. Kad je riječ o Europi, razlika nastaje i zbog toga što se velik broj žena u EU zbog djece zapošljava na skraćeno radno vrijeme, 20 ili 30 sati tjedno.
Inače, podaci koji se odnose na cijelu Europsku uniju pokazuju da je 2020. godine bilo zaposleno 77 od svakih 100 žena u dobi od 25 do 54 godine koje nisu imale djecu. U Hrvatskoj je zaposlenost žena te dobi bez djece bila tek nešto niža i kretala se oko 75 posto. S druge strane, žene te dobi s djecom imale su stopu zaposlenosti od 72 posto i kod nas i u EU. Djeca u kućanstvu imala su suprotan učinak na stopu zaposlenosti muškaraca ove dobne skupine: muškarci bez djece imali su nižu stopu zaposlenosti (81%) od muškaraca s djecom koji su u 91 posto slučajeva bili zaposleni.
No gotovo svaka četvrta žena u dobi od 25 – 54 godine (24%) koje imaju djecu radile su s nepunim radnim vremenom, dok je taj udio dosegnuo 16% među ženama bez djece. Muškarci se rjeđe tako zapošljavaju. Nepuno radno vrijeme nije znatnije zastupljeno u Hrvatskoj. Istraživanje Eurostata pripremljeno uoči Dana žena pokazuje da su samo kod trećine hrvatskih obitelji zaposlena dva odrasla člana kućanstva. U Češkoj zaposlenost dvoje odraslih osoba u obitelji iznosi visokih 60 posto. U europskim okvirima Hrvatska, uz Poljsku, prednjači po velikom broju obitelji u kojima je zaposlena samo jedna odrasla osoba i takva je u Hrvatskoj gotovo svaka druga obitelj, odnosno 46 posto. Pokazalo se da je, što je viši stupanj obrazovanja, manji jaz u zapošljavanju između osoba s djecom i onih bez djece.
Razlika u obrazovanju
Žene s niskim stupnjem obrazovanja imaju najveću razliku u zapošljavanju ovisno o tome imaju li (45% zaposlenosti) ili nemaju djecu (53%; +8 pp). U skupini žena sa srednjom razinom obrazovanja radi 71% njih s djecom i 77% žena bez djece, dok je zaposlenost žena s visokim stupnjem obrazovanja gotovo ujednačena na 84, odnosno 86 posto. Visokoobrazovane žene također rjeđe rade na honorarnim poslovima. Pokazalo se da u Hrvatskoj četiri posto djece živi u obiteljima u kojima nijedna odrasla osoba nije zaposlena. Najmanje je takve djece u Sloveniji, samo 2,5 posto, a najviše u Švedskoj – gotovo 15 posto, vjerojatno zbog većeg broja izbjeglica i jačih socijalnih davanja namijenjenih toj populaciji.
VIDEO: Gužve na benzinskim postajama zbog najavljenog poskupljenja goriva
Plaća vozača tegljača je dvostruko veća nego plaća blagajnice u TC-u. Vozača nedostaje. Drage dame što čekate? Mlatite lovu!