Da 43-godišnja Marta, umjesto u Hrvatskoj, živi primjerice u danskoj
prijestolnici, vjerojatno ne bi morala do ponoći raditi kao prodavačica
u kiosku iako je po struci ekonomistica. Ako je vjerovati statistikama,
male su šanse da u Kopenhagenu izgubi posao sa 38 godina, a da se to i
dogodi, na novi posao zacijelo ne bi čekala pet godina.
Kad bi je u Danskoj poslodavac ucijenio da na posao dođe u tangama i
push up grudnjaku, bez razmišljanja bi ga poslala na sud, gdje mu je i
mjesto. Ne bi je, kao u Zagrebu, u tome, spriječila "sitnica"
radi na određeno pa mora šutjeti. Prošlo stoljeće obilježila je borba
za glasove, a ovo će borba za ekonomsku moć, sažet je moto ovogodišnjeg
obilježavanja Međunarodnog dana žena, poručuju ženske udruge.
Berlinski zid na glavu
Iako hrvatski zakoni zabranjuju diskriminaciju na temelju spola,
sukladno međunarodnim ugovorima koje je potpisala, trud je uzaludan,
pokazuje iskustvo žene su u Hrvatskoj apsolutno nepoželjna radna
snaga. Ili, kako je rekla feministica Vesne Kesić: Berlinski zid srušio
se ženama na glavu.
Dok se ne riješi problem ekonomske situacije žene, dok je ona
diskriminirana na tržištu rada, nema ni govora o borbi protiv nasilja
ili o političkoj participaciji odlučno tvrdi Bojana Genov,
koordinatorica Ženske mreže.
Ponavlja turobnu statistiku više od 60 posto nezaposlenih čine
žene. Zabrinjavajuće je da je udio žena koje su nezaposlene dulje od
godinu dana čak 61 posto, unatoč tome što je obrazovna struktura
nezaposlenih žena jednaka, pa i viša, od obrazovne strukture
nezaposlenih muškaraca.
Udio žena ispod granice siromaštva uvelike nadmašuje udio muškaraca.
Najviše su time pogođene radnice u ugostiteljstvu, trgovini i
tekstilnoj industriji, dodaje Genov. Rad na crno, neplaćeni
prekovremeni i isplate na ruke na pravu će naplatu doći u
budućnosti tako se stvara samo vojska socijalnih slučajeva u
danima mirovine. Uz te, stare boljke hrvatskog tržišta rada, koje
pogađaju muškarce i žene, perfidna diskriminacija žena vidljiva je u
licemjernu neproduljivanju ugovora o radu onoga trena kad žena ostane
trudna. I to sve po zakonu, unatoč tomu što je u Hrvatskoj u punom
zamahu populacijska politika.
Nedostatak inspekcija rada, njihove male ovlasti i sporo
pravosuđe razlog su zbog kojega se žene ne usuđuju prijaviti
poslodavca. To je dio u kojem bi država trebala intervenirati
objašnjava Genov.
Siva diskriminacija
Siva diskriminacija koja se često i ne percipira kao takva
vidljiva je posebice u nejednakosti plaća: žene su za isti posao
plaćene manje premda su obrazovanije od muškaraca. Razlika je u plaći
od 10 do 15 posto. Na nižim razinama muškarci i žene podjednako
zarađuju, ali kako se žene penju po hijerarhijskoj ljestvici, teže im
je sustići muške kolege. Kako bi stvari bile zornije, dovoljno je reći
da u Hrvatskoj žene u 10 godina rada izgube oko 55.000 kuna, odnosno
manji automobil. U radnom vijeku, dakle, i tri automobila.
U nas, posredno, diskrimira i proračun. PDV bi trebao jednako
opterećivati sve građane, no žene zarađuju mnogo manje nego
muškarci te njih PDV opterećuje više, nekoliko je puta je ponovila
Slavica Kušić, koordinatorica ženskoga Poduzetničkog centra Rosa.
Uspjeh kampanje protiv obiteljskog nasilja
U borbi protiv nasilja u obitelji u posljednjih godinu dana najveći je napredak u ženskim ljudskim pravima, ocjenjuju aktivistice za ženska prava. Najveće pohvale upućuju policiji, koja obiteljsko nasilje više ne tretira kao privatnu stvar, no upozoravaju da kazne za nasilje moraju biti oštrije. Podijeljene ocjene aktivistica zavrijedila je i provedba Protokola za postupanje u vezi s nasiljem u obitelji. Još nedovoljan broj stručnjaka primjerice u školama i centrima za socijalnu skrb nasilje ne prijavljuje.
Prosvjedna povorka u Zagrebu
Zakon o radu treba mijenjati. Rad na određeno vrijeme mora se definirati kao iznimka, a poslodavcima treba zabraniti sklapanje ugovora na određeno za razdoblje dulje od godinu dana, poručile su jučer predstavnice Ženske mreže. Kako bi upozorili na sve lošiji položaj žena na tržištu rada, sutra organiziraju, uz pomoć Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Odbora žena Nezavisnih hrvatskih sindikata prosvjednu povorku od bivše tvornice "Nada Dimić" do Kamenitih vrata u Zagrebu. Osamdeset posto svih novosklopljenih ugovora posljednjih nekoliko godina ugovori su na određeno vrijeme, a većina su potpisnica žene istaknuo je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.