Ako se ikada zapitate što žene u znanosti čini tako otpornima, jednostavno je: to je zato što, za razliku od muškaraca, one ne samo da rješavaju probleme, one prvo moraju dokazati da ti problemi uopće postoje – riječi su to koje je ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje Dijana Mandić uputila okupljenima na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) na otvorenju dvodnevne konferencije pod nazivom "Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj". Za organizaciju ovog događaja zasluženi su znanstvenik Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu, Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Institut "Ruđer Bošković", Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet i Sveučilište u Rijeci, gdje će se danas, u prostorijama Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova, održati drugi dio programa.
U zagrebačkom dijelu konferencije govornici su, pak, dali hommage znanstvenicama koje su tijekom povijesti doprinijele razvoju znanosti i cjelokupnog društva, ali su nerijetko bile podcijenjene. Prisjetili su se tako Vande Kochansky-Devidé, geologinje i paleontologinje koja je uvela mikropaleontološka istraživanja u Hrvatskoj te odgojila mnoge naraštaje znanstvenika, ali i Rosalinde Franklin, kemičarke koja je među ostalim istraživala molekulu DNK. Ona je, naime, rendgenskom analizom dobila fotografije koje su upućivale na spiralnu građu te molekule. Njezini podaci bili su temelj istraživanja Jamesa Deweya Watsona i Francisa Harryja Comptona Cricka, a njihov rad, za koji su nagrađeni Nobelovom nagradom, bio je ilustriran i fotografijom DNK koju je Franklin snimila. Ona je pak pravo priznanje za svoj rad dobila tek posthumno.
U uvodnom dijelu govorili su, osim već spomenute D. Mandić, i upravitelj Hrvatske zaklade za znanost Ozren Polašek, ravnatelj Instituta "Ruđer Bošković" David Matthew Smith, prodekanica za znanost Sveučilišta u Zagrebu Marijana Đaković, profesor i znanstvenik sa Sveučilišta u Torontu Igor Štagljar, kanadska veleposlanica Jessica Biltt te prva dama i znanstvenica Sanja Musić Milanović. Glavna tema bilo je trenutačno stanje i problemi s kojima se susreću žene u znanosti. Prema posljednjim podacima, udio žena među istraživačima s doktoratom znanosti u Republici Hrvatskoj iznosi 49,5 posto, a postotak žena u javnim znanstvenim institutima 57 posto.
– Osim ove statistike, također bih naglasila potrebu za jačanjem položaja žena u STEM područjima – istaknula je D. Mandić te dodala i primjer standardiziranih stipendija koje se dodjeljuju u sklopu Projekta nacionalnog oporavka i otpornosti koji za cilj ima pridonijeti povećanju stope diplomiranja studenata u STEM području. Naime, prošle akademske godine dodijeljeno je ukupno 186 stipendija studenticama i 69 stipendija za studente, napomenula je Mandić. – Premda napredak postoji, žene u znanosti na globalnoj razini i dalje se suočavaju sa značajnim preprekama, od rodne pristranosti i podzastupljenosti do izazova u ravnoteži između poslovnog i privatnog života – kazala je prodekanica za znanost zagrebačkog Sveučilišta Marijana Đaković. Poruku da žene mogu biti sve: i znanstvenice, i majke, i supruge, poslala je Sanja Musić Milanović, ističući kako se s problemom podzastupljenosti žena u znanosti i sama susrela.
POVEZANI ČLANCI:
– Prije nekoliko godina postala sam članica uprave Europske agencije za sigurnost hrane i shvatila sam da imaju 11 znanstvenih panela te da je u svakom od njih nedovoljan broj žena. Iskoristila sam svoju poziciju člana Upravnog odbora da postignem veću ravnotežu spolova jer raznolikost u znanosti i inovacijama povećava konkurentnost u globaliziranom gospodarstvu – kazala je.
U sklopu konferencije svoja je iskustva podijelilo šest inspirativnih znanstvenica, među kojima su četiri Hrvatice i dvije Kanađanke, a čija su prijelomna istraživanja doprinijela unapređenju znanstvene izvrsnosti u te dvije zemlje. Među njima su viša savjetnica na Ontarijskom institutu za istraživanje raka i redovita profesorica na Sveučilištu u Torontu Rima Al-awar, profesorica na Sveučilištu McGill Samantha Gruenheid, izvanredna profesorica na PMF-u Rosa Karlić, znanstvena savjetnica u trajnom izboru na Institutu "Ruđer Bošković" Andreja Ambriović Ristov, Vanda Juranić Lisnić s riječkog Medicinskog fakulteta te Adrijana Vinter, globalna voditeljica odjela istraživanja lijekova u Selviti i članica Uprave Selvite. Dvodnevna konferencija stavlja naglasak na ulogu inkluzivne znanosti u izgradnji održive budućnosti za sve putem znanosti, tehnologije i inovacija, a sudionici će još sutra moći poslušati iskustva vodećih kanadskih i hrvatskih znanstvenica.
GALERIJA Za ovaj prometni prekršaj prijeti vam kazna zatvora do 60 dana
