Trenutno je u svijetu 281 milijun međunarodnih migranata, od svih kontinenata najviše u Europi. Gallupovo reprezentativno istraživanje pokazuje da je istovremeno još 700 milijuna potencijalnih novih migranata, od čega 400 milijuna ljudi namjerava doseliti u Europu.
U razdoblju od 8000 godina stanovništvu Zemlje trebalo je za udvostručenje broja stanovnika više od tisuću godina. S nastankom globalne poljoprivrede, od 1750. do II. svjetskog rata stanovništvo svijeta udvostručavalo se jednom u sto godina. Od uvođenja programa javnoga zdravstva u zemljama Trećega svijeta sredinom 20. stoljeća broj stanovnika udvostručio se za samo 36 godina. Dakle, bilo je potrebno milijun godina da se dostigne prva milijarda, 123 godine da se dođe do druge, 33 godine do treće milijarde, 14 do četvrte, 13 do pete, a do šeste milijarde samo 11 godina. Samo u desetljeću od 1980. do 1990. godine, broj stanovnika Zemlje narastao je za 923 milijuna, što odgovara ukupnom broju stanovnika u 18. stoljeću (Polšek, 2003). Prema optimističnoj varijanti UN-a, godine 2050. svijet će naseljavati 9,4 milijarde ljudi.
Stopa plodnosti u Africi je najviša u svijetu i iznosi 4,7 djece po ženi. U Ruandi je primjerice broj djece po svakoj ženi iznosio čak 8,7 u zadnjem desetljeću (u EU svega 1,4 a bio bi još i niži da nije bilo masovnog doseljavanja iz Azije i Afrike). Afrika će za 15 godina narasti za 500 milijuna ljudi, dok će krajem stoljeća brojati čak za 4 milijarde ljudi. UN-ova je procjena da će sredinom stoljeća svaka druga beba rođena u svijetu biti zapravo rođena u Africi. Tu je za istaknuti da je Europa jedini kontinent koji bilježi demografski pad pa će EU krajem stoljeća imati oko 130 milijuna stanovnika manje te će činiti svega oko 5 posto svjetske populacije. Najveći intenzitet useljavanja u proteklim godinama doživjela je Europa s 87,7 milijuna useljenika, a ne više SAD, Australija i Kanada kao tipične useljeničke zemlje. U širem kontekstu, Azija koja je devet puno mnogoljudnija od EU, primila je svega 85,6 milijuna međunarodnih migranata.
Trećina cijele ljudske populacije koja će biti rođena do kraja ovog stoljeća, bit će rođena u zemljama u razvoju (preko tri milijarde ljudi). Ne treba iznenaditi da će veći dio pokušati migrirati u Europu. Naime, od 8 milijardi ljudi na svijetu danas, 2,3 milijarde živi u siromaštvu, što je gotovo 1/3 svjetske populacije. Međutim, kada pod parametrom blagostanja uzmemo pristup svim blagodatima modernog društva, poput dobrog obrazovanja, kvalitetne zdravstvene skrbi, odgovarajućeg stanovanja, sigurne hrane i posla, dolazimo do potpuno druge slike. Samo 1,4 milijarde ljudi imaju pristup svim ovim blagodatima, a jedni od rijetki među njima su stanovnici EU. Ne treba čuditi ako i drugi ljudi u ovakvom stilu života žele participirati. Klasična bilanca imigracije iz trećih zemalja u EU je danas široko poznata: getoizacija i usporedna društva (s posebnim migracijskim kvartovima); stvaranje rodbinskih mreža isključivo unutar pojedinih doselidbenih skupina; otpor jezičnoj "standardizaciji" i srodni fenomeni.
POVEZANI ČLANCI:
Projekcije pokazuju da će Europa (barem srednja i zapadna) za 20 godina - kada oni koji su danas mlađi od 6 godina budu u dobi od oko 20 godina - biti potpuno drugačiji kontinent s potpuno drugačijim sastavom stanovništva. Nije isključeno da će uslijed toga vladati potpuno drugačiji običaji, religija i kultura ali i zakoni. Naime, manjine danas čine značajnu proporciju brojnih zapadnoeuropskih gradova. U Frankfurtu je 2023. godine udio stranaca oko 30 posto, u Düsseldorfu i Kölnu 22 posto, u Münchenu 28 posto, u Beču pak čak 54 posto. Još 2007. godine, oko 67 posto djece u Nürnbergu do pet godina imalo je migrantsko podrijetlo, u Frankfurtu 65 posto, a u Stuttgartu 64 posto. U Austriji se primjerice već 2048. godine očekuje da će udio birača iz skupine osoba s migrantskom pozadinom preći 50 posto.
Bitna posljedica imigracije je i povećanje muslimanske populacije u EU u prosjeku za 70 posto između 2005. i 2016. godine, s udvostručenjem u nekim zemljama (Belgija, Austrija, Italija, Danska, Norveška) ili čak utrostručenjem, kao u Engleskoj i Švedskoj. Tako će do 2050. svaka zapadna zemlja EU imati udio 19 posto muslimanske populacije (Švedska 30 %), dok je 1950-ih taj udio bio ispod 1 posto. Belgijski institut za statistiku pokazuje da su najčešća imena za dječake rođene 2022. godine u Bruxellesu: 1. mjesto Mohamed (2899), , 2. mjesto Mohammed (982), , 3. mjesto Ahmed (862). K tome, Mohamed je četvrto najčešće ime za novorođene u Europi.
Veliki zapadnoeuropski gradovi postaju tako svojevrsne „kule babilonske“, no ti gradovi raspolažu velikim sredstvima koja ulažu u amortiziranje fenomena vezanih uz ovakve izazove. Malobrojne pak nacije, poput hrvatske, se suočavaju s puno većim izazovima jer im s jedne strane nedostaju financijska sredstva dok su se s druge našle u ovim procesima potpuno nepripremljene, bez adekvatnih zakona te migracijske i integracijske strategije. O kojem je pak razmjeru izazova riječ po pitanju međunarodnih migracija svjedoči procjena da je u EU 2022., legalnim i ilegalnim putem iz trećih zemalja doselilo 5.1 milijun ljudi. Ove brojke odgovaraju prosječnoj veličini europskih naroda pa se može reći da u Europu svake godine useli cijeli jedan novi narod. Istovremeno pak najviši postotak useljavanja iz trećih zemalja je upravo u Hrvatsku. Primjerice, u Hrvatsku useljava 25 puta više ove populacije nego u Njemačku.
Iako je imigracijska rasprava u Hrvatskoj još tek u začetku, iskustva zapadnih zemalja ukazuju da je potrebno pripremiti se za ove izazove, što prije svega podrazumijeva donošenje integracijske strategije. O detaljnim smjernicama moći ćete pročitati u tekstovima autora koji slijede, ili u knjizi "Suvremene migracije i opstanak nacije" koja će u izdanju Školske knjige biti dostupna od listopada.
Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
GALERIJA Neredi u Britaniji zbog migrantske politike
Onoga časa kada se prestane sa davanjem socijalne pomoći takvima, neće više nitko doći!