Na inicijativu Sveučilišta u Rijeci i u suradnji s istaknutim svjetski poznatim znanstvenicima, nedavno je održan prvi međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom CROSCIENCE2024, okupivši vodeće znanstvenike koji su održali niz radionica tijekom dva dana s raznim temama kojima su željeli javnosti približiti znanstveno područje kojim se bave. Profesori i doktori znanosti Nenad Ban, Ivan Đikić, akademik Stipan Jonjić, Ivana Novak Nakir, Igor Rudan, Igor Štagljar, Iva Tolić i Adrijana Vinter simpozij su osmislili s vizijom da započnu novu tradiciju godišnjih okupljanja istaknutih hrvatskih znanstvenika i znanstvenica, afirmirajući suradnju akademske zajednice u Hrvatskoj i dijaspori.
Velik odaziv sudionika
Na simpoziju je bilo oko 300 sudionika koji su htjeli sudjelovati u raspravama na temu školovanja i zapošljavanja mladih znanstvenika, financiranja znanosti, o prirodnoj, tehničkoj, biomedicinskoj znanosti u Hrvatskoj i svijetu, komunikaciji s medijima, suradnji s industrijom, a sve na primjerima dobre prakse u Hrvatskoj i u svijetu, ali i o popularizaciji i jačanju uloge znanstvenika i njihovih rješenja u razvoju svih segmenata društva; od medicine do pravosuđa u Hrvatskoj, u čemu hrvatskim znanstvenicima mogu pomoći kolege s međunarodnim iskustvom.
– Inicijativa za konferenciju CROSCIENCE2024 nastala je kao rezultat djelovanja Međunarodnog znanstvenog savjeta i Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Rijeci. Naime, kako su članovi oba tijela koja nas savjetuju u kreiranju sveučilišnih politika i praksi naši ugledni znanstvenici koji su postigli zavidne karijere na inozemnim sveučilištima, nastala je ideja da pokušamo istu formulu uspješnog djelovanja primijeniti i na nacionalnoj razini. Početnom su se timu, unutar sjajnog organizacijskog odbora, priključile i druge iznimne hrvatske znanstvenice i znanstvenici iz inozemstva i iz Hrvatske. Koncept platforme CROSCIENCE jest uspostava kontinuiranog dijaloga i poticanje suradnje između hrvatskih znanstvenika u zemlji i inozemstvu, ali i drugih dionika uspješnih istraživačkih praksi, a to su predstavnici različitih tijela koja donose odluke, poslovnog sektora te znanstvenih novinara. Cilj je djelovanja platforme CROSCIENCE unaprjeđenije znanstvenih politika i praksi u Republici Hrvatskoj te aktivnijeg i uspješnijeg sudjelovanja u Europskom istraživačkom prostoru odnosno European Research Area, tijelima Europske unije, ali i u globalnom okružju – kazala je Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci. Dodala je da je više od 250 sudionika skupa, tijekom dva dana intenzivnih i otvorenih rasprava, identificiralo nekoliko područja u kojima trenutačno postoje ozbiljni izazovi i potreba za unaprjeđenjem.
– Prije svega to je stabilno, redovito i transparentno financiranje znanosti, ali i sustavno financiranje pristupa znanstvenoj opremi, a posebno u nabavci kapitalne znanstvene opreme. Druga je neuralgična točka sustav zapošljavanja, izbora i napredovanja te kriteriji i evaluacija kadrova u znanosti kao i privlačenje, zapošljavanje i zadržavanje mladih znanstvenika. Konačno, da bi znanost uistinu ispunila svoju punu svrhu naglašeno je kako treba unaprijediti okvir za poticanje inovacija suradnjom s gospodarstvom, ali i znanstvenu komunikaciju suradnjom s medijima – kazala je rektorica. U konstruktivnim su raspravama dijeljenja iskustva i dobre prakse iz inozemstva i razmatrale mogućnosti njihove primjene u našim okolnostima i unutar naših financijskih i institucijskih okvira, dodala je. – Osobno, mislim da je najvažnija poruka konferencije upravo izlaženje iz i dalje zatvorenog i izolacionističkog pristupa hrvatskih znanstvenih politika i praksi te mobiliziranje goleme kolektivne inteligencije svih sudionika u zajedničkom traženju realističnih rješenja koja bi najprije kratkoročno, a onda i na dulje staze mogla osigurati relevantne ljudske potencijale i financiranje istraživanja i inovacija, ali i društvenu klimu koja valorizira autentičnu znanost – rezimirala je rektorica Snježana Prijić Samaržija simpozij.
Važna društvena klima
Dvodnevno druženje na temu popularizacije znanosti u Hrvatskoj podržali su i Ministarstvo obrazovanja, znanosti i mladih te predsjednik Hrvatske, svi ujedinjeni u stavu da moramo mijenjati i društvenu klimu prema autentičnoj znanosti. – Znanstvenici koji su organizirali simpozij nalaze se u rezervoaru elite! Dobra je stvar i ta što dolaze iz javnih škola, a izvrsnost i ustrajnost dovela ih je na pozicije na kojima jesu i to nije slučajnost. Varaju se oni koji misle da se diplomu danas može kupiti ili steći nekom kraticom i da će to rezultirati bilo čim dobrim. Ne može svatko biti dobar znanstvenik, dobar profesor, dobar liječnik, dobar sudac, a kamoli vrhunski i ovo nije elitističko stajalište. Lijepo je rektorica S. Prijić Samaržija prije nekoliko dana na dodjeli počasnog doktorata Rajku Grliću kazala da treba biti patriot, ali etički patriot i voljeti svoju zemlju radom, trudom, znanjem. Ovo je sjajan koncept, želim vam još mnogo godina uspješnog rada – poručio je organizatorima simpozija predsjednik Zoran Milanović.
