Upozorenja i žalopojke velikog dijela znanstvene zajednice da je znanost u Hrvatskoj pred bankrotom sažeo je danas rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš u otvorenom pismu predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću. Bjeliš upozorava da gotovo sve zemlje – osim Hrvatske, u kojoj je pao sa 3,65 na 3,60 – povećavaju broj znanstvenih istraživača na tisuću zaposlenih. U razdoblju od 2000. do 2009. godine u Sloveniji je, ističe rektor Bjeliš, narastao sa 4,49 na 7,15, Austriji sa 4,98 na 8,06... Island ima čak 15,97 istraživača na tisuću zaposlenih.
Za projekte 30% manje
Jednako su tako dramatični podaci da je novac Zagrebačkom sveučilištu za projekte u proračunu srezan 30 posto, da su sa 137 milijuna kuna u 2008. pali na stotinjak milijuna, a da se budžet za znanstvenu opremu strmoglavio sa 28 milijuna na samo jedan. Da je državni proračun za znanost nedovoljan, slaže se i rektor Riječkog sveučilišta prof. Pero Lučin.
– Sustav će se zamrznuti, talentirani će otići vani, a Hrvatska će po konkurentnosti nazadovati. Moraju se definirati strateški projekti i u njih uložiti. Jasno je da nam nacionalni prioritet treba biti osposobljavanje ljudi za poduzetništvo i inovacije – komentira rektor Lučin. On drži da bi jedan posto od privatizacije trebalo usmjeriti u razvoj znanosti i istraživanja te još nekoliko postotaka u razvoj obrazovanja, posebno cjeloživotnog. Da se hrvatskoj znanosti s novim proračunom ne piše dobro, misli i bivši ministar znanosti obrazovanja i športa Radovan Fuchs. – Ako ostane kako je planirano, imat ćemo znanstvenike koji neće imati što raditi. Govorilo se da bi svaki znanstvenik godišnje po projektu dobio pet tisuća kuna za primijenjena istraživanja. Ja vas pitam što s tim može napraviti? Ništa – ogorčen je Fuchs te dodaje:
– Takva će mizerija unazaditi sve.
Što će napraviti
– Dakle ovo što se upravo događa s proračunom MZOS-a, prema najavama iz Vlade, bilo je i očekivano. Mogu reći da razumijem ministra Jovanovića i mogu pretpostaviti kako se osjeća gledajući prijedlog proračuna svog ministarstva. Jovanović zna da je prijedlog proračuna loš i nikako se ne slaže s tim Vladinim prijedlogom, ali on to jednostavno ne smije javno reći. U iznimno je teškoj situaciji i po onome što sada odluči napraviti pamtit će se cijeli njegov mandat. Situacije je to gora jer su već tri ministra otišla, a ostavka Jovanovića značila bi odlazak četvrtog ministra u manje od godinu dana, što je apsolutni presedan – komentira bivši ministar znanosti Dragan Primorac, uz napomenu da je nakon 2008. proračun počeo padati, što je bio razlog njegova odlaska iz Vlade.
Detalj: Ima jedna "kvaka": točno je da neki fakulteti imaju (pre)velike upisne kvote, tu prije svega mislim na "lokalnije" struke, recimo pravo. Ali, npr. prirodne znanosti imaju globalno tržište rada, tako to funkcionira širom svijeta. Želiš studirati zanost X? --- super, izvoli, ali računaj s tim da ćeš posao možda trebati potražiti vani (uostalom, to ti je u neku ruku i obaveza, ako se želiš afirmirati u svojoj struci). Problem je u tome što kod nas ljudi to još uvijek izjednačavaju s tzv. "odljevom mozgova", dok se radi zapravo o normalnom načinu na koji znanost funkcionira.