'ŠTO PRIJE RIJEŠITE OVAJ SLUČAJ'

Znanstvenik Đikić pisao premijeru Plenkoviću: Barišić ne može više biti ministar, mladi napuštaju Hrvatsku jer nemaju povjerenja u društvo

Ivan Đikić
12.01.2017.
u 10:15

Đikić je naveo i primjer ostavke njemačke ministrice znanosti i obrazovanja Annette Schavan kao i ministra obrane Karl-Theodor zu Guttenberga.

Znanstvenik Ivan Đikić poslao je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću vezano uz odluku Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji je zaključio kako je Pavo Barišić u svom radu plagirao američkog znanstvenika.

– Nulta tolerancija na plagiranje, na kršenje etičkih normi i na pritisak na članove etičkih odbora trebala biti općeprihvaćeni standard za bilo kojeg političara u Republici Hrvatskoj. Ono što je napravio ministar Barišić u svom radu iz 2008. godine jest po definiciji plagijat. Kopiranje članka drugog znanstvenika bez citiranja izvora jest plagijat, bez obzira je li prikazani tekst u fusnoti ili u glavnom tekstu rada – napisao je Đikić u otvorenom pismu, javlja N1 televizija.

Đikić se osvrnuo i na izjave Barišića te je napisao kako "relativizirati javno plagijat mogu samo osobe koje ne razumiju etiku i odgovornost u znanstvenom sustavu, a ako takve izjave dolaze od ministra znanosti, onda je to uistinu zabrinjavajuće".

Pismo prenosimo u cijelosti:

"Poštovani gospodine Plenkoviću,

kao znanstvenik koji iskreno voli Hrvatsku i angažiran je dugi niz godina na obrazovanju mladih i znanstvenom radu na Sveučilištu u Splitu, te koji cijeni iskrenu, otvorenu i argumentiranu raspravu, želio bih se osvrnuti na javne sukobe i izjave povezane s djelovanjem prof. dr. Pave Barišića, ministra znanosti i obrazovanja.

Nulta tolerancija na plagiranje, na kršenje etičkih normi i na pritisak na članove etičkih odbora trebala biti opće prihvaćeni standard za bilo kojeg političara u Republici Hrvatskoj. Ono što je napravio ministar Barišić u svom radu iz 2008 godine jest po definiciji plagijat. Kopiranje članka drugog znanstvenika bez citiranja izvora jest plagijat, bez obzira je li prikazani tekst u fusnoti ili u glavnom tekstu rada. Posebno je neprimjerena javna izjava ministra Barišića, citiram: ”Premijer Plenković se jako čudi uopće tome da se javnost toliko zabavlja oko dijela jedne fusnote iz jednog mog članka”.

Relativizirati javno plagijat mogu samo osobe koje ne razumiju etiku i odgovornost u znanstvenom sustavu, a ako takve izjave dolaze od ministra znanosti onda je to uistinu zabrinjavajuće.

Osobno ste vrlo uspješno predstavljali Hrvatsku u EU niz godina i upoznati ste s normama zemalja EU u obrazovnom sustavu: Nulta tolerancija na bilo kakve oblike plagiranja. Također vjerujem da ste upoznati s razlozima ostavke ministrice znanosti i obrazovanja Annette Schavan, kao i ministra obrane Karl-Theodor zu Guttenberga u Vladi kancelarke Angele Merkel. Annetta Schavan bila je dugi niz godina uspješna ministrica znanosti, no zbog sumnje o kršenju određenih etičkih normi u njezinom znanstvenom opusu, a koje su napravljene prije više od 20 godina, sama je podnijela ostavku.

Ministar/ica opterećen/a etičkim greškama u svom znanstvenom opusu ne može odgovorno voditi obrazovni sustav i biti čimbenik kvalitete i moralne odgovornosti u tom resoru. Nažalost, ministar znanosti i obrazovanja prof. Barišić svojim dosadašnjim radom i nedavnim javnim istupima, nije pokazao da može odgovorno i stručno obavljati vodeću ulogu u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Vi i Vaša koalicijska Vlada obvezali ste se u Hrvatskom Saboru na održavanje visokih kriterija političke odgovornosti.

Takve visoke standarde u javnom djelovanju Hrvatska treba danas više nego ikada. Broj mladih, obrazovanih i stručnih ljudi koji napuštaju Hrvatsku raste iz godine u godinu, jer mladima nedostaje povjerenje u društvo temeljeno na osobnoj odgovornosti, moralnosti, znanju i gospodarskom napretku.

Stoga apeliram da razmotrite nastalu situaciju i što prije riješite ovaj slučaj jer će nastavak javnog djelovanja ministra Barišića nakon pravorijeka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju o plagiranju uzrokovati samo dodatne sukobe i politiziranja (čega smo i svjedoci u posljednjim javnim istupima).

Obveza Vlade Republike Hrvatske jest da što prije počne uspješno rješavati nagomilane probleme posebice u obrazovnom i znanstvenom sustavu koji predstavljaju temelje svakog društva", stoji u pismu.

>> Barišićeva sudbina u rukama je Plenkovića: 'Neutemeljeno me se napada'. Jovanović: Barišić je sramota

>> Rektorski zbor komentirao odluku o Barišiću: Odbor za etiku djelovao je izvan zakonskog okvira

Komentara 174

AL
Alkana
10:44 12.01.2017.

Kad bi se išlo istraživati, to što je napravio Barišić, radili su svi i nitko to u ono vrijeme nije smatrao plagijatom. Barišića se hoće silom smijeniti i zato se to sada toliko napuhava sa svih strana. Inače, sigurno da ima i boljih kandidata od njega za ministarstvo. Ne znam zašto je baš on izabran kraj tolik9ih drugih mlađih dobrih kandidata bez ikakve mrlje ukarijeri.

GO
goran31
12:39 12.01.2017.

Đikiću, jesi poslao pismo sdp vladi zbog uništavanja imunološkog zavoda? Uhvatili se pojedinci Barišića zbog jedne fusnote gdje je jedan mali dio teksta ostao nepotpisan, ali već u drugom izdanju tog teksta, koji je uslijedio 2010. ta greška je ispravljena. Silobrčić koji proziva ministra je uništio imunološki zavod, o tome se ne piše. Hrvatski mediji nisu, nažalost, prenijeli više puta ponovljene tvrdnje imunologa i uglednog prijavljivača korupcije, dr. Srećka Sladoljeva, koji je i nedavno - po tko zna koji puta - progovorio o činjenicama iz kojih se može vidjeti u kojoj je mjeri dr. Vlatko Silobrčić 'zaslužan' za propast Imunološkog zavoda. Silobrčić je, kaže Sladoljev, a potvrđuje i Državna revizija, u štedionicu Guste Santinija Pantovčak d.o.o. oročio milijune Imunološkog uz manje od 5 posto kamata, što je u to vrijeme bilo ispod zaštitne stope HNB-a. Poslovne banke davale su od 1992. do 1996. trostruko višu kamatu na štednju! ''U recipročnom poslovanju Imunološki zavod zadužuje se kod iste štedionice uz kamatu od 12 posto! Sve je protuzakonito - niti je trgovačkim društvima bilo dozvoljeno poslovati sa štedionicama, niti je zbog sukoba interesa za financijskog savjetnika tvrtke smio postaviti vlasnika štedionice (plaćao ga je pet prosječnih plaća)!“, ističe dr. Sladoljev. Zbog svega navedenog, Imunološki je tužio Silobrčića za vraćanje nepripadnih iznosa što ih je sebi isplaćivao mimo ugovora. Zavod ga je prijavio Državnom odvjetništvu zbog štetnih radnji. Sladoljev podvlači da je za vrijeme Vlatka Silobrčića Zavod počeo rapidno propadati, zbog čega bi, smatra on, akademik trebao biti u zatvoru, a ne član Etičkog odbora u znanosti i visokom obrazovanju te tobožnja moralna vertikala u društvu. Valja napomenuti da nalaz Državne revizije iz 2002. godine potvrđuje brojne navode dr. Srećka Sladoljeva te ukazuje na odgovornost akademika Silobrčića za brojne štetne radnje. I Državna revizija, naime, u svom izvješću iz 2002. godine na stranici 18 i 19 navodi da je ulaganjem novca IZ-a u privatnu štedionicu Guste Santinija društvu nanesena izravna i značajna šteta. Navodi i da je odlukom Hrvatske narodne banke kasnije ugašena spomenuta štedionica te joj je zabranjen rad.

AM
AMD------------------------
10:41 12.01.2017.

bivsi partijasi i njihove diplome ? vase diplome propaste hrvatsku od 1945 . vase znanstvo je toliko vrijedno,da je hrvatska ekonomski tu gdje je ito samo zbog vas ,antifasista,polupismeni ,prepotentni neradnici.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije