Kazna za nevezivanje sigurnosnim pojasom ispraznit će vam novčanik u iznosu od tisuću kuna. Međutim, postoje i oni koji se odluče boriti do kraja. Dobiju kaznu zbog nevezivanja pojasom i odluče poricati. Poriču da nisu bili vezani pojasom. Kako se to dokazuje? Logika je jasna, ako nema fotografije ili snimke, nekog tehnički koliko-toliko pouzdanog dokaza, ide riječ protiv riječi. Policijski službenik tvrdi da niste bili vezani, vi tvrdite da ste bili vezani. Neki se i zanesu presumpcijom nevinosti, svatko je nevin, tj. u ovom slučaju vezan, dok mu se ne dokaže suprotno, odnosno svatko je vezan dok se ne dokaže da nije bio vezan. Vi ćete na sudu tvrditi da ste bili vezani, a neka policijski službenik tvrdi da niste, pa neka se vidi čija riječ više vrijedi. Neka se i obrazloži zašto nečija riječ više vrijedi, piše Revija HAK
Stvari teoretski izgledaju jednostavno, a kako stoje u praksi? Uvijek drukčije. Upravo kroz praksu čovjek može spoznati stvari koje sam nikada dokučio ne bi. Budite iskreni, je li vama ikada palo na um razmišljati o tome što vam je činiti, odnosno što ne smijete činiti kad vas policijski službenik zaustavi u prometu na cesti. Svima na um prvo padne kako će im policijski službenik zaželjeti dobar dan i kroz spušteni prozor zatražiti dokumente! Tu je kvaka 22. Ako je slušati sudsku praksu, koju potvrđuje i Ustavni sud, ne valja trčati pred rudo, nemojte žuriti. Čekajte da vas se pita.
Stav je suda (Općinski sud u Novom Zagrebu, broj: Pp P-4027/2019-25 od 12. studenoga 2020.) da „prilikom zaustavljanja vozila od strane policijskog službenika treba ostati i dalje u vozilu i ponašati se sukladno pravilima iz ZOSPC-a, i da se tek nakon što policijski službenik zatraži dokumente možete odvezati i izaći iz vozila“. Znači nema odvezivanja prije toga!
Zašto je to tako bitno? U konkretnom slučaju u povodu kojeg je donesena odluka u kojem je sadržan gore navedeni stav, vozač kojem je izrečena novčana kazna zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom poricao je da nije bio vezan! Tvrdio je da je za vrijeme vožnje bio vezan, ali je pojas odvezao kada se zaustavio i kada više nije bio u prometu. Kako su mu se vozačka i prometna dozvola nalazile otraga u torbi, tvrdi da je zbog toga morao izaći iz vozila kako bi dao policijskom službeniku dokumente i to je razlog zašto je odvezao pojas kada je zaustavio automobil.
Predlagao je saslušanje policijskog službenika koji ga je zaustavio, ali on, iako uredno pozvan, nije se odazivao na pozive suda i svaki put se ispričao. Sud je u konačnici odustao od saslušanja policijskog službenika i kao nesporno utvrdio da je vozač okrivljenik kritične zgode postupio suprotno odredbi ZSPC-a koja nalaže vezivanje sigurnosnim pojasom. Iznesen je pri tom gore citirani stav o potrebi da se tek nakon što policijski službenik zatraži dokumente vozač može odvezati i izaći iz vozila.
Protiv takve sudske odluke podnesena je ustavna tužba. Međutim, ni tu pozitivnog ishoda za vozača nije bilo. Ustavni sud (odluka U-III-386/2021 14. srpnja 2021.) zaključio je kako je sud pažljivo ocijenio dokaze te da izvedeni dokazi nedvojbeno upućuju na to da je upravo podnositelj počinio prekršaj za koji se tereti pa se ispitivanje svjedoka ukazuje kao nepotrebno. Okolnost što je okrivljenik ujedno odvjetnik također nije bila činjenica koja mu je išla u prilog. Ustavni sud je, naime, naglasio da je podnositelj po struci odvjetnik od kojeg se očekuje poznavanje prava i zakonskih pravila bolje od prosječnog građanina koji je stoga morao znati da se i prilikom zaustavljanja vozila od policijskog službenika i dalje morao pridržavati propisa i u trenutku zaustavljanja vozila postupati po zahtjevima izraženima s pomoću znakova ili po naredbama policijskog službenika.
Video: U Rijeci izgorjelo šest automobila
A zašto bi me policajac zaustavljao ako nisam u prekršaju ili ga napravio?