Izuzetno visoke temperature u prosincu neugodno su iznenadile brojne građane. Meterolog Zoran Vakula istaknuo je kako nisu nadmašeni apsolutni rekordi za prosinac, koji su u mnogim mjestima i viši od 20 °C
- Štoviše, srednja temperatura zraka - i najniža jutarnja, i najviša poslijepodnevna - prošlih 4-5 dana, a i do vikenda - oko rekordne je za ovo doba godine, a ponegdje čak i rekordna, kao primjerice u Splitu srednja najviša temperatura zraka od 14. do 18. prosinca, koja je 15,8 °C, a i srednja najniža od ovoga ponedjeljka do danas, koja je čak 14,5 °C. A prosječne su vrijednosti 11 °C, odnosno 7 °C - istaknuo je Zoran Vakula za HRT koji je naveo kako će južina potrajati do nedjelje.
Vakula je ispričao kako će od danas biti ne samo jugozapadnog vjetra, na Jadranu još jačeg juga, nego i sve izraženijeg pada tlaka pa će i biometeorološke prilike biti sve nepovoljnije.
- Osim svega toga - južine, neuobičajeno visoke temperature, biometeoroloških neprilika - mnogima bi mogla smetati i kiša, osobito na Jadranu i obilniji pljuskovi i grmljavina, ponajviše tijekom vikenda - kazao je mnogima omiljeni meterolog.
Globalno zatopljenje
Na pitanje zašto su sve češći ti temperaturni ekstremi, Vakula je odgovorio: - Ne može se tvrditi, jer su za to potrebne detaljne analize, a i nije dobro suditi na pojedinim slučajevima, no učestalost ekstremnih vremenskih pojava sasvim je u skladu s klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjenjem.
- I na globalnom nivou, i na našem lokalnom, ova je godina još jedna u nizu toplijih, čak među 5 najtoplijih, a ponegdje će vjerojatno biti i 1. ili 2. najtoplija. A u odviše zagrijanoj atmosferi događaju se ekstremi. I to u svim smjerovima - i u obilnoj oborini i u suši, i u vrućini i hladnoći. Sada imamo razdoblje toplo kao rijetko koje u ovo doba godine, ponegdje čak iznimno, a u rujnu smo imali razdoblje hladnoće kao rijetko kada tako rano u godini. Klima nam se klima. Priroda teži ravnoteži. I u toj "težnji" k nekom prosječnom, "normalnom" stanju - ide iz ekstrema u ekstrem. - naveo je Vakula.
Vakula se osvrnuo i na dojam kakav mnogi ljudi imaju, a to je da je pravih zima na koje su naviknuli sve manje.
- Mogli bismo tako nekako reći. No, valja biti oprezan kako naši zaključci ne bi bili po onom poznatim stihu: "Pamtim samo sretne dane." Ako se zanemare sjećanja i pogledaju se analize, tada se dolazi do zaključka kako smo prošlih godina, od primjerice zime 2005. na 2006. godinu, prema službenim klimatološkim ocjenama imali većinom prosječne zime. Štoviše, ta s 2005/6., te ona 2011/12., te 2016/17 ponegdje su bile i malo hladnije od prosjeka. I prošle dvije bile su prosječne i samo malo toplije, ali mnogima ostaju u sjećanju one ekstremnije, kakve su bile zime 2006/7 te zime od 2013. do 2016. godine.
Istaknuo je kako nema podatke detaljne objektivne analize, no prema njegovoj subjektivnoj ocjeni manje je snijega.
- No, i kod njega smo imali nedavnih ekstrema. 2018. godine, primjerice, u veljači se u Ogulinu izmjerila rekordna visina snježnog pokrivača od 120 cm, a u Delnicama čak 182 cm, na Sljemenu za ožujak rekordnih 138 cm. A možda je zanimljivo spomenuti i kako 322 cm na Zavižanu nije od nekada davno, nego iz ožujka 2014. godine, inače ekstremno tople, kao i te zime 2013/14.
Biometerologija nije pseudoznanost
Zoran Vakula istaknuo je kako djelovanje vremena i pojedinih meteroloških elemenata na ljudski organizam dokazana odavno, te kako bio meterologija nije neka pseudoznanost.
Istaknuo je kako je riječ o znanstveno dokazanoj grani meterologije koja već proučava utjecaj vremena i klime na žive organizme.
- Neki promjene u prirodi osjećaju više, neki manje, ali djelovanje neprijeporno postoji. Pritom imamo etničko-socijalnu biometeorologiju, koja proučava djelovanje klime na velike populacije, razvoj rasa i civilizacija, migraciju, pa i aktualne klimatske izbjeglice. Fiziološka biometeorologija se bavi djelovanjem vremena na biološke procese u zdravom čovjeku, a patološka biometeorologija proučava utjecaj vremena i klime na bolesna čovjeka i bolesti koje se razvijaju u određenim vremenskim prilikama. Imamo još i urbanu biometeorologiju, koja propituje djelovanje oblikovanja naselja, gradova i okoline na čovjeka... - izjavio je Vakula za HRT.
Na pitanje utječu li vremenski uvjeti na izlaznost, Vakula je istaknuo kako je radio razne analize, no ne zna je li itko radio analizu izlaznost na izbore i vremena.
- Neprijeporno je da vrijeme djeluje na ljudske aktivnosti, pa nema razloga da ne djeluje i na izlaznost na izbore. Uostalom, i danas se vode polemike je li i vrijeme, uz neke druge čimbenike, krivo za Brexit. Prema nekim analizama - obilne kiše, čak i poplave u dijelu Velike Britanije, te jak vjetar onemogućili su dolaske na mjesta referenduma, a neki pak zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta nisu željeli izlaziti na birališta - istaknuo je poznati meterolog i dodao: - No, naravno, ne vjerujem da je vrijeme odlučujući čimbenik, ali mislim da svakako je jedan od elemenata koji djeluje na izlaznost, posebice na neodlučne birače. Uostalom, uvriježeno je mišljenje - čak sam i letimično pročitao neke članke koji to spominju - da su tzv. lijevi birači komotniji, i da kod "lošijeg" vremena - kišovitijeg, vjetrovitijeg, hladnijeg - manje izlaze na birališta od tzv. desnog biračkog tijela, koje je discipliniranije i ako se kaže da se treba izaći - izlazi se na izbore bez obzira na nevrijeme. Tako bi moglo biti i ove nedjelje, budući da će vrijeme biti sve samo ne za većinu povoljno!
Izbori
Za one koje zanima kakvo će biti vrijeme na prvom krugu predsjedničkih izbora, Zoran Vakula je u razgovoru za HRT naglasio kako detaljne prognoze i upozorenja tek slijede.
- Ali već sada se može prognozirati kako je vrlo velika vjerojatnost da će baš u nedjelju iznad Hrvatske i okolice prolaziti ciklona i frontalni poremećaji. Stoga će biti česte, u mnogim krajevima i obilne kiše, i to vjerojatno ponajviše u Dalmaciji. Mjestimice u višem gorju može biti i snijega. No, sigurno će biti povremeno umjerenog i jakog vjetra, na Jadranu vjerojatno mjestimice i olujnog, koji će baš u nedjelju mijenjati smjer - od juga i jugozapadnjaka na buru i tramontanu. Naravno, pritom će i biometeorološke prilike biti iznimno nepovoljne jer će tlak do poslijepodneva padati, vjerojatno ponovno i na ispod 990 hPa... Ukratko, izborni gubitnici moći će za rezultat izbora kriviti i vrijeme!
Na pitanje kakav će biti Božić, ugledni meterolog je naveo: - Sigurno neće biti ovako toplo kao u ovih dana. Štoviše, na kopnu će mjestimice biti i jutarnjih "minusa". Gotovo sigurno neće biti ni ovakvog jugozapadnjaka i juga kakvog imamo ovaj tjedan. No, još se ne može pouzdano prognozirati koliko će gdje biti sunčanog vremena.
Njemu djeluje najvjerojatnije da ćemo u većini Hrvatske od Badnjaka do blagdana Svetoga Stjepana imati nadmetanje oblaka i sunca, uz povremene mjestimične oborine, u najvišem gorju možda čak i povremene pahulje
- Ako je bude, "ozbiljnija" kiša vjerojatno će se ispadati na Jadranu i područjima uz njega do Badnjeg poslijepodneva pa bi polnoćka mogla proći uz uglavnom suho vrijeme. No, promjene su još moguće. Ipak je to prognoza za tjedan dana unaprijed. I valja pričekati razvoj situacije do nedjelje. I atmosferske-vremenske, i neke druge - izjavio je meterolog Zoran Vakula.
Ma nego kako.Krivo je moreee.