Korisnici u Hrvatskoj relativno su zabrinuti za svoju online privatnost: na skali od 1 do 5 prosječna je ocjena razine zabrinutosti 3,5, pokazalo je istraživanje Ekonomskog instituta.
Najviše su zabrinute osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem (ocjena 4,1). Po generacijama ispitanika, za svoju privatnost na internetu najviše strepe pedesetogodišnjaci, a najmanje mlade osobe. Žene i muškarci podjednako su zabrinuti. Oko 60 posto ispitanika ne odobrava da mrežne stranice traže i prikupljaju podatke o njima. Korištenje osobnih informacija bez znanja i dopuštenja pojedinca nedopustivo je (prosječna je ocjena suglasnosti s tom tvrdnjom visoka, čak 4,68).
Također, polovina ispitanika, podjednako muškaraca i žena, nerado dijeli privatne fotografije, otkriva svoju lokaciju ili daje broj kreditne kartice na internetu. Usprkos ovakvoj statistici kada se ispituju stavovi, čak je 68 posto ispitanika u posljednje vrijeme kupovalo online, premda prosječno vrlo rijetko, 0,18 puta mjesečno. Naime, ljudi su spremni „žrtvovati“ dio svoje privatnosti zbog jednostavnosti i korištenja internetskih servisa.
Primjerice, osoba koja je izrazito zabrinuta za privatnost i koja je istovremeno uočila da preko interneta može kupiti proizvod koji je nedostupan u fizičkim prodavaonicama u Hrvatskoj vjerojatno će usprkos zabrinutosti ispuniti minimalne tražene podatke kako bi obavila kupnju. Inače, korisnici interneta u prosjeku aktivno provedu online više od tri sata dnevno, najviše za dobivanje općih informacija (98 posto ispitanika), za e-poštu (94 posto ispitanika) te dnevne vijesti (93 posto ispitanika). Društvene mreže koristi gotovo 75 posto ispitanika, a javne usluge tek 39 posto ispitanika. Samo 16 posto ispitanika internet koristi za edukacije.
