Igor Andrović je virovitičko-podravski župan u drugom mandatu, iz redova HDZ-a. Ta županija suočava se s nemalim padom broja stanovnika, ali ističe se posljednjih godina i po povlačenju novca iz fondova EU. Sa županom razgovaramo kako poboljšati demografsku i gospodarsku sliku te zadržati i vratiti stanovnike.
Virovitičko-podravska županija u posljednjih deset godina izgubila je čak 14.176 stanovnika, gotovo 17 posto. Jeste li očekivali toliki pad?
- Nitko ne može biti zadovoljan rezultatom popisa stanovništva, no s obzirom na šire trendove, to nije neočekivano. Hrvati desetljećima odlaze na rad u druge zemlje. To nam nikad nije bilo strano. Kada smo 2013. ušli u Europsku uniju, širom su se otvorila vrata tržišta rada. Hrvati su vrijedni ljudi i sjetimo se koliko je agencija za zapošljavanje nakon 2013. dolazilo u Hrvatsku u potrazi za našim kadrom. No vjerujem da je to dvosmjerni put, da će se ljudi vratiti u svoju domovinu, s novim znanjima i iskustvima. Nije lako preokrenuti negativne trendove. Recimo, u Virovitičko-podravskoj županiji tek se u posljednje tri godine počeo povećavati broj rođenih u odnosu na godinu prije. Plod je to novih projekata, novih radnih mjesta, poduzetničkih inicijativa. Ljudi osjećaju sigurnost, vide perspektivu i time se lakše odlučuju za više djece. Ali, kako svako veliko putovanje počinje malim korakom, tako je i ovo dug put.
Što se moglo učiniti više da se spriječe takvi porazni rezultati?
- Da je plaća onima koji su odlazili bila samo 1000 kuna veća, vjerujem da se mnogi od onih koji su otišli raditi u inozemstvo ne bi odlučili na taj korak. Sad je kasno tražiti krivce, trebamo tražiti rješenja. Vidljivo je da Vlada RH čini sve kako bi negativne demografske trendove ublažila. Više od milijardu kuna, samo u ovoj godini, Vlada će uložiti u mjere kojima se želi potaknuti povratak u zemlju Hrvata koji žive i rade u inozemstvu, ali i potaknuti preseljenja unutar zemlje. Povoljnom poreznom politikom za Slavoniju, koja je izgubila najviše ljudi, te raznim olakšicama vjerujem da bi se negativan trend počeo preokretati.
Imate li plan za poboljšanje loše demografske slike?
- Demografija je egzistencijalno pitanje Hrvatske, a negativna je već gotovo 70 godina. U Hrvatskoj je 1948. rođeno 95 tisuća djece, a 2021. samo 35 tisuća. Gradnja novih škola i dječjih vrtića primjer je demografskih mjera u našoj županiji. Recimo, vrtići i udžbenici za djecu morali bi biti besplatni. Mi ne možemo ljudima povećati plaću, to radi tržište, no možemo im omogućiti da imaju što manje troškove. Zamislite obitelj koja ima troje ili više djece u vrtiću ili u osnovnoj školi, koliki je to teret za kućni budžet. Da im damo besplatan vrtić, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz, napravili bismo važan korak u preokretanju negativnih trendova jer bismo obiteljima time povećali kupovnu moć.
Vaša je županija posljednjih godina često na začelju po stupnju razvijenosti u RH. Kakva joj je danas gospodarska slika?
- U posljednjih pet godina prepolovili smo broj nezaposlenih. Unazad deset godina imamo najviše zaposlenih osoba na našem području. Prihod smo povećali za 1000 kuna po stanovniku. Od 2017. povukli smo 2,2 milijarde kuna iz fondova EU. Sve su to podaci pozitivnih ekonomskih kretanja, ali i europskog novca koji se slio u Virovitičko-podravsku županiju. Kada dođu noviji podaci, za 2021., vjerujem da više nećemo biti na začelju. Prema statističkim podacima, od 2013. do 2018. BDP nam je rastao više nego u šest drugih županija.
Kažete da ste uspješni po povlačenju novca iz fondova EU. Može li baš to biti toliko potrebna injekcija za veći gospodarski zamah?
- Svaki europski projekt generira razvoj sam po sebi. Imamo sustave navodnjavanja koji su dobitna kombinacija poljoprivrednicima u vremenima nesigurnih klimatskih uvjeta, sve češćih suša, jer im omogućavaju da imaju višestruko veće prinose. Naši poduzetnički inkubatori velika su pomoć poduzetnicima početnicima, a koriste ih poduzetnici iz cijele županije. To i jest njihova svrha, pomoći poduzetnicima i poljoprivrednicima kako bi bili konkurentniji na tržištu. Planiramo graditi i sušionicu povrća u Virovitici i centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti.
Razvijate i turizam, koji je na kontinentu sve prepoznatljiviji. Koji su vam glavni aduti?
Dvije su smjernice - Drava i Papuk. Oba područja su pod zaštitom UNESCO-a, nude nedirnutu prirodu. A između Drave i Papuka su naši obnovljeni dvorci, dvorac Pejačević u Virovitici, čiji je muzej kandidat za europski muzej godine, dvorac Janković u Suhopolju koji je otkriće posjetitelja ovog dijela Hrvatske, hotel Kurija Janković, Dravska priča u Noskovcima, Geo info centar u Voćinu, Sekvoja u Slatini. Otvorit će se i posjetiteljski centar na Križnici. Puno smo ulagali u turizam jer se to nudilo kroz europske fondove i sad je vrijeme da počnemo brati plodove tog rada jer smo privlačni posjetiteljima cijele godine, što pokazuje stalni rast broja turista.
Virovitica je županijsko središte koje je najudaljenije od najbliže autoceste. Kada se može očekivati brza cesta prema Bjelovaru i Zagrebu?
Još devedesetih pokrenuta je inicijativa za njezinu gradnju. Obećavali su je mnogi, ali nikad nismo imali čvrsta jamstva za njezinu gradnju kao danas. Ja bih, kao i stanovnici naše županije, bio najsretniji da je već imamo. To je naš najznačajniji projekt. Bolja i brža prometna povezanost sa Zagrebom za oko 60-ak minuta generirat će i snažniji gospodarski zamah. Ugovori za gradnju pojedinih dionica su već potpisani, radovi će početi na proljeće, a kada jednom budemo imali brzu cestu prema Zagrebu tada će nam lakše dolaziti investitori kakve smo predstavili ovih dana. Naime, francuski investicijski fond Pearl Infrastructure Capital dosad je u hrvatski energetski sektor uložio 50 milijuna eura, u tri energetska postrojenja, od kojih su dva u Virovitičko-podravskoj županiji, u Slatini i Virovitici. Plod je to suradnje Francuske i Hrvatske na osnovi sporazuma Macron – Plenković, ali i dokaz da je Virovitičko-podravska županija zanimljiva investitorima, a zamislite kako će to biti kada budemo imali brzu cestu.
VIDEO: Plenković najavio: Smanjujemo stopu PDV-a na higijenske uloške i tampone!
ako ja zaradim 5o kn za mirovinu štpo sam radio godinama neznam gdje su političari popt milanovičai plenkoviča toliko zaradili kao i na svojim bankovnim računima sramotaaaaaaaa