Koliko članova ima hrvatska etnička zajednica u Americi, nitko ne može
reći sa sigurnošću. Službena američka statistika tvrdi da se pri
popisivanju stanovništva više od 500 tisuća građana izjasnilo da su
hrvatskog podrijetla. Lideri hrvatskih zajednica upozoravaju da je
brojka najmanje dvostruko veća jer mnogi nisu zbog političkih,
poslovnih ili osobnih razloga željeli navoditi hrvatsko podrijetlo.
Hrvatska bratska zajednica sa sjedištem u Pittsburghu najveća je
organizacija u Americi koja njeguje hrvatsku kulturnu i tradiciju, a
ima gotovo sto tisuća članova. Ako se toj brojci priključi i članstvo
udruga, klubova, političkih stranaka i pripadnika hrvatskih katoličkih
župa, onda se brzo izbroji do milijun Hrvata u Americi.
Ima i onih koji tvrde da nas ima i do dva i pol milijuna, ali to se ne
može zaključiti po posjećenosti hrvatskih proslava i kulturnih
događanja, ali ni po prodanim avionskim kartama za Hrvatsku, a još
manje po investicijama i ulaganjima u prvu domovinu. Uoči američkih
predsjedničkih izbora, koji će se održati 4. studenoga, točnu brojnost
hrvatske etničke zajednice najviše bi voljeli znati republikanski
kandidat John McCain te demokratski Barack Obama.
Njima je svaki glas važan jer, unatoč rezultatima anketa koje potvrđuju
Obamino vodstvo, iskusni glasači znaju da ništa nije sigurno do
posljednjeg trenutka jer se to tijekom povijesti američke demokracije
potvrdilo više puta. Ne začuđuje stoga što Obama govori obožavateljima
da se ne “ljuljaju u euforiju pobjede” tražeći da dokraja budu
angažirani u lobiranju za njegov uspjeh.
Slično je i u stožeru republikanca McCaina! Hrvatsko iseljeništvo
tradicionalno je, do stvaranja hrvatske države, bilo naklonjeno
republikancima, ali potom je Clintonova demokratska administracija
privukla Hrvate u svoj tabor jer se 1990-ih uz Amerikance rješavao
Dayton i vojno-redarstvena operacija Oluja. Većina hrvatskog
iseljeništva s naklonošću gleda na Bushov nedavni posjet Hrvatskoj, na
njegov službeni poziv Sanaderu u Bijelu kuću i na potporu na našem putu
prema NATO-u.
Mnogi će jačanje prijateljskih odnosa Zagreba i Washingtona nagraditi
glasovanjem za McCaina. Da je Hillary Clinton kandidat, imala bi veću
podršku od one koju među Hrvatima ima Barack Obama. No, značajna je i
skupina iseljenika na čelu sa Steveom Rukavinom iz NFCA, koja lobira za
demokrate, najviše zbog senatora Joea Bidena, dokazanog prijatelja
Hrvatske.
Obami su skloniji i mlađi Hrvati, dok bi prema glasovanju njihovih
roditelja pobijedio McCain. Nesumnjivo je da su oba kandidata pronašla
put do hrvatskih glasača pa ćemo, tko god pobijedio, imati dobre odnose
s novim američkim predsjednikom!
U POVODU
