Nakon četiri godine zagrebački Arheološki muzej danas se ponovno otvara za posjetitelje. Ustanova koja samostalno djeluje od 1939. nalazi se u historicističkoj palači Vranyczany – Hafner na Zrinjevcu, a u potresu koji je u ožujku 2020. pogodio Zagreb i okolicu pretrpjela je veliku štetu. Oštećena je zgrada, ali i eksponati neprocjenjive vrijednosti koji se nalaze u bogatom fundusu muzeja, a projekt obnove obuhvatio je pet i pol tisuća kvadrata prostora.
Uz nužne radove, poput sanacije zabatnih zidova i dimnjaka, ojačana je i konstrukcija zdanja, a obnova je stajala dva milijuna eura. Provodila se u fazama po etažama zgrade pa su sukladno tome i dijelovi muzeja postupno dovođeni u funkciju, a zadnji građevinski radovi dovršeni su u travnju. Obnova je financirana ponajprije s 1,3 milijuna eura iz police osiguranja, s nešto više od pola milijuna uskočio je Europski fond solidarnosti, a ostatak je došao od više desetka zaljubljenika u baštinu i kulturu, pa i američkih Hrvata. No nije kraj ulaganjima u ustanovu jer će Grad s tri milijuna eura financirati prijeko potrebnu obnovu uličnog pročelja, koja će početi iduće godine, naglasio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare ravnatelj muzeja Ivan Radman-Livaja, koji je također pozvao sve koji su iščekivali otvaranje ustanove da je posjete već danas.
Osim zgrade, dodao je, u obnovu su uključeni i veći dijelovi postava jer je štetu od potresa pretrpjelo oko 178 muzejskih artefakata, a njih 109 zahtijevalo je vrlo složene konzervatorske i restauratorske zahvate. Ponovno otvaranje ustanove stoga dolazi s nekim izmjenama pa je za pretpovijesnu zbirku uređen novi postav. Vučedolska golubica, slavna keramička posuda koja je služila kao kadionica, a datira između 2800. i 2400. g. pr. Kr. i nađena je 1938., samo je jedan od eksponata iz zbirke, iz koje možete vidjeti i narukvicu od fosilne školjke spondylus, zlatni nakit te antropomorfnu figurinu poznatiju kao Daljski idol. Muzeju ju je darovao Josip Skriva, a pronađena je uz obalu Dunava. I premda se najčešće tumači kao lik žene, nisu jasno prikazane karakteristike koje bi to potvrdile, a eksponatu nedostaje i glava. U postavu su i razni alati i posuđe otkriveni na arheološkim nalazištima po cijeloj zemlji koji svjedoče o životu ljudi u kamenom, bakrenom, brončanom i željeznom dobu.
Novine se mogu vidjeti i u postavu numizmatičke zbirke. Uz brončani novac cara Konstantina I., talir Nikole III. Zrinjskog, križar bana Josipa Jelačića te banski denar, ondje su i kovanice kune, od koje smo se oprostili početkom prošle godine, a izložene su tik do eura. Zaljubljenici u egipatsku povijest pak oduševit će se kada na ulazu u njoj posvećen postav vide obojeni drveni sarkofag Iri-Irija te bogatu kolekciju ušabtija, religijskih kipića što su se polagali u grob kao ritualna zamjena za pokojnike, za koje se vjerovalo da mogu oživjeti te pomagati dušama umrlih.
VEZANI ČLANCI:
Među najpoznatijim izlošcima zasigurno su i Zagrebačka mumija te lanena knjiga, koje se predstavlja u posebnoj prostoriji, posvećenoj etruščanskim spomenicima. Mumiju je kupio Mihael Barić tijekom svog posjeta Egiptu sredinom 19. stoljeća, njegov brat Ilija darovao ju je Jugoslavenskoj akademiji u Zagrebu, a 1862. godine i trajno je pohranjena u Arheološkom muzeju. Bečki egiptolog Jacob Krall otkrio je pak da mumijini povoji zapravo kriju najdulji sačuvani etruščanski natpis na svijetu.
U postavu antičke zbirke, primjerice, izloženi su i kolekcija grčkih vaza te mačevi i kacige rimskih vojnika, kao i replika kola, a među artefaktima koji predstavljaju srednji vijek također su vrijedni nalazi iz skeletnih grobova otkrivenih 1911. godine na Krugama, poput koplja te opreme konjanika. Ulaznica za Arheološki muzej stoji pet eura, a učenici, studenti i umirovljenici mogu ga razgledati za tri. Posebne pogodnosti imaju i obitelji pa je cijena obilaska s djecom mlađom od 15 godina deset eura.
