Daleko je Hrvatska od Dubaija! I to ne samo bogatstvom ili kilometražom već i visinski. Upravo ondje, u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, izgrađen je najviši neboder na svijetu. To arhitektonsko čudo penje se u visinu do 828 metara, uključujući antenu na vrhu. Ni do "nožnog palca" nije mu najviši hrvatski neboder – Eurotower u Zagrebu. Manji je za čak 726 metara, a po visini ga slijedi još nekoliko metara niža – Zagrepčanka.
Živce ostavio na terenu
– Koliko sam živaca izgubio na terenu – uz uzdah će arhitekt Marijan Hržić, projektant Eurotowera, izgrađenog 2006., koji je i pet godina nakon završetka gradnje najviša zgrada u Hrvatskoj.
Živce je gubio, nastavlja nam Hržić, jer je dio kompleksa Eurotowera, manja zgrada, bio predviđen za poslovne prostore jedne austrijske banke, pa je sve moralo biti napravljeno po standardima koje propisuju Austrijanci. A na samom neboderu radilo se oko tri godine.
– Pazilo se na svaki detalj. Specifičnost je Eurotowera i u tome što je rađen tako da bude maksimalno racionalan. Ali, kad se gradi neboder, jednostavno morate stalno biti na gradilištu i nadgledati situaciju. Rezultat je tog rada zgrada koja ima vrlo elegantno pročelje i energetski je učinkovita – s ponosom će Hržić.
A može se dodati i zgrada koja je postala novi gradski orijentir na potezu Vukovarske ulice. Poduži je popis građevina Marijana Hržića, profesora na Arhitektonskom fakultetu, izgrađenih diljem Hrvatske. Samo u Zagrebu zaslužan je za treću najvišu zgradu – Cibonin toranj, visok 92 metra, a projektirao je i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu.
– Kad se gradila Cibona, već sam u osam ujutro na gradilištu jeo gulaš jer su radnici na posao dolazili u pet. Nisu nas pustili da se maknemo s gradilišta – prisjeća se Hržić.
Do gradnje Cibonina kompleksa, koji uključuje dvoranu i poslovni toranj, došlo je polovicom 80-ih godina. Tada se pojavila ideja za gradnju dvorane koja je trebala biti završena do Univerzijade.
– U igri je bilo nekoliko lokacija, a jedna od njih bila je i na Tuškancu, gdje je danas garaža. Iako je sadašnja lokacija na Savskoj izgledala previše stiješnjeno, odluka je pala upravo na nju. Moja je ideja bila da se takva dvorana i poslovni toranj grade na zapuštenoj lokaciji koja bi se našim projektom uljepšala – objašnjava Marijan Hržić.
Kod visokih zgrada vrlo je važno kako se stapaju s vizurom grada, a Cibonin je toranj, kaže Hržić, postao jedan od simbola Zagreba. Za njega je dobio i niz nagrada – od Nazorove, Borbine, najbolje kuće Jugoslavije...
Brojnim nagradama okitila se i zgrada na Savskoj koja je svojim zakrivljenim izgledom postala prepoznatljiv simbol Zagreba. Popularna Zagrepčanka uzdiže se 99 metara u visinu, a projektirao ju je poznati arhitekt Slavko Jelinek u suradnji s Berislavom Vinkovićem.
– Napravio sam 37 nebodera plus jedan – reći će Jelinek. A taj izdvojeni "jedan" upravo je Zagrepčanka. Upravo je taj poslovni neboder jedan od prvih izgrađenih u Zagrebu.
– Nisam očekivao da će moj neboder tada biti najveći, ali bio sam ponosan jer su se nagrade za Zagrepčanku samo gomilale. Bio sam maštovit, svaka stvar koju sam napravio bila je "something special" – reći će 86-godišnji Jelinek.
Pohvalio se da je nekad govorio sedam stranih jezika, pa često u svoj govor ubaci njemačke, engleske i talijanske riječi.
Titulu zaslužila Rijeka
Osim prepoznatljive Zagrepčanke, projektirao je Jelinek i mnogo stambenih nebodera, a među njima i tri u nizu u Veslačkoj ulici. I sam živi u jednom od svojih projekata. Priznaje da "skromnost nije jedna od vrlina koja ga resi".
Među najveće zgrade u Zagrebu ubraja se i Zagrebtower arhitekta Otta Barića. Visok 79 metara, taj neboder smjestio se na Radničkoj cesti. No, iako je najveći broj poslovnih nebodera u glavnom gradu, titulu grada s najvišim stambenim neboderom nosi Rijeka. Smješten je u Ulici Franje Čandeka i visok oko 96 metara te ima 28 katova. Dobio je naziv "neboder smrti" jer s njega često padaju komadi pročelja i ugrožavaju prolaznike. Ali, u usporedbi sa svjetskim neboderima Hrvatska je "mala beba". Iako samo u Zagrebu postoji tradicija gradnje visokih zgrada, treba, kaže arhitekt Hržić, paziti da se ne pretjera i ne ode u visinu...
tri godine treba da se sagradi takva zgrada(ica)? pa koliko bi u hrvatskoj trajala gradnja \"ozbiljnog\" nebodera?