Čovjek u Čučerju iz nekog je razloga bio toliko ljutit što dolazimo da je odlučio pustiti pse na nas. Srećom, na vrijeme smo uspjeli istrčati iz dvorišta – prepričava nam Marko Matuha u Adamovcu, naselju nedaleko od Kašine, gdje s kolegama iz tima nakon tri mjeseca posao brzih pregleda objekata oštećenih u potresu privodi kraju. Na terenu je još 70-ak statičara, centar grada i podsljemenska zona oblijepljeni su crvenim, žutim i zelenim oznakama, a preostalo je dijagnosticirati još samo 40-ak kuća, govore, mahom vikendica u okolici Zagreba.
Puknuta greda nije problem?
– Svoje smo obavili, a kako ćemo dalje, ovisi o Vladi – odgovara Matuha na pitanje tko će odraditi turu detaljnih pregleda oštećenih objekata. Druga faza, naime, sada je uklopljena u zakon o obnovi i možda će se provoditi na razini resornog ministarstva pa će, prema riječima Josipa Atalića, voditelj tima statičara sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, oštećeni trebati pričekati donošenje regulative ili stručnjake platiti iz svoga džepa. A kao što mu sam naziv kaže, detaljni pregled podrazumijeva temeljito sagledavanje konstrukcija kako bi se utvrdile stvarne mjere popravka i, finalno, ojačavanje zgrade.
– Ispitivat će se konstruktivni sklop, međukatne konstrukcije, stanje morta, zidova, krovišta… Dakle, sve točke oštećenja. Tu je više posla od prve, brze procjene je li objekt siguran za život pa je potrebno minimalno sat do dva da se donese ozbiljniji elaborat o stanju građevine – napominje Matuha. Iako cijena varira ovisno o veličini objekta i njegovu stanju, za obiteljsku kuću takva bi analiza mogla stajati i do nekoliko tisuća kuna.
– Sva ta neizvjesnost, trauma i opći kaos “prekvalificirao” nas je u psihologe pa smo nerijetko bili i rame za plakanje – dodaje Miroslav Kopčinović, jedan od statičara u terenskom timu. Osim suza, bilo je tu i smijeha, a i bizarnih situacija. Jednog je gospodina supruga istjerala iz stana, prisjećaju se, pa je smještaj potražio u Cvjetnom naselju, a kada su htjeli obraditi slučaj, izbačeni je muškarac uporno izmišljao izlike zašto nema ključ svog doma.
– Ispostavilo se da mu stan uopće nije stradao u potresu, ali kako nije znao kamo otići, iskoristio je priliku i uselio se u Studentski dom – prepričava Kopčinović. Napominje i kako neki vlasnici stanova nisu htjeli prijaviti štetu jer “puknuta greda usred dnevnog boravka uopće nije izgledala problematično”, kao i da su povremeno “poljubili vrata” jer ljudi nisu bili doma ili su spavali. No u sjećanje mu se posebno urezao prizor bolesnog starijeg čovjeka iz Markuševečkog Popovca prikopčana na aparat za disanje.
Možda na zasluženi odmor
– Gospodin je odlučio da neće napustiti svoju kuću iako je doista bila spremna za rušenje. Rekao je da odemo negdje gdje je naša pomoć potrebnija, dok mu se doslovno komad stropa klimao iznad kreveta – govori Kopčinović koji je na koncu pozvao hitnu pomoć. A drži i kako se regulativa za saniranje posljedica tragedije poput potresa trebala donijeti i prije kako bi se odmah moglo adekvatno reagirati.
– S našim mentorom Atalićem gledali smo unazad u povijest, a još 2016. godine upozoravalo se da se zgrade u centru obnavljaju isključivo kozmetički, dok su statički derutne – poručuje iskusni inženjer građevine i dodaje da bi se kuće koje se nisu sanirale dosad u idućem potresu mogle dodatno oštetiti.
– No posao građevinara je takav nikad ne znaš što te sutra čeka na terenu – zaključuju obojica u nadi da će za vikend ipak početi razmišljati o kratkom, ali zasluženom godišnjem odmoru.
