U centru ih ima na svakom koraku, no što se od njega udaljavate, sve su rjeđi prizor. A na rubnim dijelovima Zagreba može ih se nabrojiti na prste jedne ruke. Javnih zdenaca s pitkom vodom, kako su nedavno obznanili iz Grada, u metropoli ima 166, a najčešće je riječ o prepoznatljivim pumpama modela "Viktorija", koje stanovnici od milja zovu francekima.
Tipski model i 17 novih godišnje
Prije nekoliko dana iz gradske uprave pohvalili su se izradom digitalne interaktivne karte javnih zdenaca, a njezino je korištenje vrlo jednostavno. Sučelje omogućuje pretragu zdenaca po četvrtima i ulicama, a pokraj svakog od njih nalaze se i fotografija te nekoliko podataka o lokaciji, kao i informacija je li riječ o franceku ili modernoj varijanti. Na karti pak pada u oči i to da u nekim četvrtima javnih slavina itekako nedostaje pa su u Sesvetama, primjerice, samo četiri, a Črnomerec ih ima šest. Četiri su i u Novome Zagrebu – zapad, i to dvije u Trnskom te po jedna u Remetinečkom gaju i uz južni ulaz Savskog mosta, a u Brezovici ne postoji nijedan javni zdenac. Što je šteta, složit će se mnogi, jer bi za vrućina kakvima svjedočimo ovih dana osvježenje uz cestu ili u parku svima dobro došlo. Usporedimo li situaciju, primjerice, s Rimom, gdje je javnih zdenaca više od 2500, može se vidjeti koliko Zagreb zaostaje.
No iz Grada su poručili kako namjeravaju postaviti 17 novih zdenaca godišnje, po jedan u svakoj četvrti, kao i izraditi nove tipske modele, a gledajući brojeve, može se zamijetiti i da ih je danas ipak više nego, recimo, 2021., kada je na popisu bilo samo 70 česmi.
Rad na dostupnosti javne pitke vode pozdravljaju iz platforme 1postozagrad, koja već godinama aktivno lobira po pitanju te teme.
– Grad razvija novu mrežu punktova za besplatnu pitku vodu od 2017., i to na temelju inicijativa platforme. Tada je zaustavljen trend uklanjanja postojećih franceka i postavljeno je prvih 20 novih pumpi na lokacijama poput nasipa, Bundeka, Zelene potkove itd. Od tada se mreža izgrađuje postupno – istaknuo je voditelj platforme Saša Šimpraga te dodao da su i druge zajednice građana potaknule njezin razvoj. Naglašava ipak da postoje dvije stvari na kojima valja poraditi, a prva je potreba za novim tipskim modelom česme po kojem bi Zagreb bio prepoznatljiv.
– Model "Viktorija", poznatiji kao francek, ne zadovoljava suvremene standarde. Zadnja inicijativa platforme 1postozagrad za natječaj za tipski model, koju supotpisuje niz mjesnih odbora iz Novog Zagreba, upućena je na Grad 2022. godine, bez pomaka. A prilika je to da Zagreb iskorači s komunalnim dizajnom – rekao je Šimpraga.
Iz platforme su usto istaknuli da postoje i neke dodatne lokacije na kojima bi se mogli postaviti javni zdenci. Šimpraga tako navodi mjesta na kojima je besplatna pitka voda simbolički važna te je dio stoljetne povijesti, a to su ponajprije Jelačićev, Kvaternikov i Cvjetni trg.
– Prvo bi trebalo vratiti stoljetnu funkciju Manduševcu jednostavnom sadržajnom nadogradnjom. Dovoljno je podsjetiti da je i u legendi o Mandi ona grabila vodu za piće. Prilikom obnove glavnoga trga 1987. ta stvarna potreba, i dio zagrebačke urbane tradicije, nije uopće prepoznata i danas to treba ispraviti. Postojeći model na Cvjetnom, koji je loš, trebalo bi pak zamijeniti nekim funkcionalnim, a na Kvatriću vratiti pitku vodu privremenim mobilnim rješenjem koje bi služilo do potpunog preuređenja trga, kada bi ona trebala postati njegov sastavni dio. Grad je 2023. najavio postavljanje bečkih mobilnih česmi na Jelačićevu trgu i Kvatriću, ali još ih nema – kazao je Šimpraga.
Na listi prioriteta park Dotrščina
Dodao je i kako je zadovoljan što su do danas svi važniji gradski parkovi dobili nove pumpe, no još ima mjesta gdje ih nedostaje. – Riječ je ponajprije o najvećem gradskom parku Dotrščini. Nekoć je ondje bila česma, ali su je maknuli – objasnio je voditelj platforme 1postozagrad.
Osim što ih manjka, problem je i u tome što zdenci po gradu znaju biti i neispravni. Tako u Tkalčićevoj ulici i danas postoje stari franceki koje služe samo za ukras, a ima ih još.
– Lažni historicistički modeli u parku Grič često su neispravni, a najdulje se traži popravak ili zamjena onoga u Parku mladenaca, koji je neispravan više od pet godina – napomenuo je Šimpraga.
VEZANI ČLANCI:
"česma" u Zagrebu ne postoji, postoji bunar, francek, dedek al česma ne. Tog ima samo u Srbiji i Bosni. Inače nalazite se u Hrvatskoj pa se tako i ponašajte i koristite imena koja su ak nikaj drugo domaća a ne srpska ili bosanka - tko god da vam je rekel da se to tak zove