čuvarica okoliša

Čuvarica okoliša: \"Zelena\" Svjetlana sortirala 70 tona otpada

\'28.06.2011. Zagreb, Hrvatska - Svjetlana Lugar koja vodi projekt sortiranja u Mamutici. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL\'
Slavko Midžor/Pixsell
27.03.2012.
u 10:00

Uspješan projekt: Deset mjeseci stanari najveće zagrebačke zgrade Mamutice razvrstavali su plastiku, staklo, papir i biootpad, a ekoedukaciju proširili su i na škole.

Samo je vikendom baka, a ostalih pet dana u tjednu \"zelena\". Zagrepčanka Svjetlana Lugar, čuvarica okoliša, kako je neki zovu, već godinu dana suvereno gospodari otpadom, a u 10 mjeseci pod njezinim vodstvom stanari zagrebačkog Travnog sakupili su i razdvojili čak 70 tona otpada.

Posebni spremnici

Papir, plastika, staklo i biootpad, sve je sortirano u posebne kontejnere i poslano na reciklažu, a ova žena treće dobi, kako kaže za sebe i pritom dodaje da je u najboljim godinama, ništa nije htjela prepustiti slučaju.

– Nisam htjela čekati da dođe red i na moj kvart. Holdingova podružnica Čistoća započela je s pilot-projektima u koje je uvrstila neke druge četvrti, a među njima nije bilo Travno. Spremila sam se, naoružala podacima o svome naselju, otišla u njihov ured te zatražila da me podrže. Uskoro sam dobila i prve kantice, nakon čega je počela i realizacija – objašnjava početak svoje velike priče aktivistica Lugar.

Prikupljanje otpada i edukaciju stanara započela je entuzijastična Zagrepčanka u svojoj Ulici Božidara Magovca, odnosno u Mamutici, najvećoj zagrebačkoj zgradi po obujmu, a po njoj je i nazvala projekt \"Mamutica za čist okoliš\".

Uz pomoć kolega iz udruge \"Travno moj kvart\", kucala je od vrata do vrata, objašnjavala susjedima što želi, i što bi oni trebali napraviti. Uz četiri odbijanja, više od 3000 stanara prihvatilo je njezinu ideju.

– Samo me četvero stanara odbilo. Jedan gospodin me čak pitao tko me plaća za to, na što sam se samo nasmijala. Pa ne bi mene jedan muškarac mogao skrenuti s nauma. Uz tu iznimku, svi susjedi su me rado dočekali, uzeli edukativne brošure i svoje prve kantice za biootpad kojih je u početku bilo 1600. Rekla sam im da je činjenica da proizvodimo otpad i da je došlo vrijeme da s njim nešto učinimo – pojasnila je aktivistica. Tako su početkom prošle godine u dvorište Mamutice došli i prvi spremnici za selektivno odlaganje otpada, njih 13, a onda su u akciju krenuli stanari.

– Papir ide u plave spremnike, pet ambalaža ili plastika u žute, staklo u zelene spremnike, a biootpad se kompostira. Sve je jasno sortirano. Stanari su se počeli pridržavati pravila, a žene treba posebno pohvaliti. Neke susjede, u slučaju da netko ubaci u krivi kontejner, znaju otpad izvaditi i smjestiti na pravo mjesto – kaže Svjetlana, ponosna na sugrađane.

I dok neki čekaju europske direktive i primjene novog pravila o prikupljanju otpada po količini, koji bi trebao stupiti na snagu najkasnije 2015., Svjetlana Lugar otišla je korak dalje. U akciju svoje udruge uključila je susjedni vrtić i OŠ Gustava Krkleca, a kako u narodu stoji, a za istim se povodi i zagrebačka aktivistica, na najmlađima svijet ostaje.

Nepravedna naplata

– Oni su ti koji najviše mogu naučiti. Ako počnu u najranijoj dobi, znat će što trebaju. U školama i vrtićima imamo edukativne radionice, a sigurna sam da će djeca brzo naučiti i primjenjivati naučeno - dodala je Lugar.

Komunalnu naplatu prema kvadraturi stana, a ne prema količini otpada, koja je trenutačno na snazi u Zagrebu, Lugar smatra nepravednom te poticajnom za još veću proizvodnju otpada. Jer, da se naplaćuje po količini, svi bi više vodili računa o svome smeću - poručuje Svjetlana Lugar.

Komentara 11

LI
liburnik
10:07 27.03.2012.

Evo prilike da se preko prodaje korisnog a sortiranog otpada zarade neka sredstva za održavanje zgrade........Praktički skoro cijeli otpad bi se mogao reciklirati uz malo dobre volje......

Avatar Nesalomljiva
Nesalomljiva
10:38 27.03.2012.

ipak, užasava spoznaja koliko otpada proizvodimo! katastrofa.

Avatar guten_tag
guten_tag
10:59 27.03.2012.

gospođu za ministricu zaštite okoliša , to bi bilo pravedno i korisno .

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije