Daljinsko očitanje vodomjera i svakodnevna kontrola potrošnje preko interneta i mobitela, po uzoru na europske metropole, počelo se primjenjivati i u Zagrebu. Očitanjem realne potrošnje uštedjet će se na računima, tvrde iz Vodoopskrbe i odvodnje, i do 40 posto. Iako je zasad riječ samo o pilot-projektu, iz te gradske tvrtke, koja će ga i financirati, najavljuju da je plan da za nekoliko godina većina kućanstava u Zagrebu bude opremljena tim suvremenim načinom kontrole i potrošnje vode.
Dobili besplatno
Riječ je o uređaju koji putem signala očitava podatke o potrošenoj vodi te ih šalje od brojila do tvrtke u kojoj se prikupljaju pa djelatnici Vodovoda više neće morati ulaziti u dvorišta. Prva, pilot-zgrada u Maksimiru, u Prilazu Slave Raškaj broji 12 stanova, a nakon što se doselio prije dvije godine njihov sadašnji predstavnik Marin Guina odlučio je nešto i poduzeti kako bi smanjio velike račune.
– Čuo sam da Vodovod planira uvoditi daljinsko očitanje pa sam im pisao molbu da na našoj zgradi započnu cijeli projekt – kaže Guina. Iz tvrtke su prihvatili ponudu pa je svih 12 stanara o trošku Vodovoda umjesto dosadašnjeg jednog dobilo zasebna brojila, čime su po stanu uštedjeli do dvije tisuće kuna. – Vjerujem da će svatko više paziti na svoju potrošnju jer dosad o tome gotovo nitko nije vodio računa. Izbjeći ćemo i prebrojavanje stanara jer u zgradi imamo dva stana s podstanarima pa više neće biti potrebno nadzirati koliko ih ondje zaista stanuje – kazao je Guina.
Problem starije zgrade
Najveća je zapreka suglasnost svih sustanara, što je u mnogim slučajevima nemoguće. Sada se vodomjeri očitavaju tri puta na godinu, a računi se šalju na temelju procjena. Ovim sustavom svaki mjesec potrošači će na naplatu dobiti stvarni utrošak vode bez procjene potrošnje kao sada. – Kako bi se uvelo daljinsko očitanje, svaki stan mora imati svoje brojilo. U novim zgradama to nije problem, ali u starima jest jer su svi na jednom priključku. Naš će zadatak biti privoljeti potrošače da se odluče na taj korak – kaže Davor Poljak, direktor ViO. Brzina umrežavanja još se ne zna, ali prvi će na redu biti objekti s novim brojilima koji ne zahtijevaju velike dorade. Stanari starijih zgrada prvo će morati investirati u brojila.
Kada se i više od 50% stanara slože vodovod im ne da da imaju svoja brojila već izmišljaju tisuću stvari, sada se vidi da oni hoće svoje tako da cijena bude katastrofalna a ne 2000 kuna sa ugradnjom i održavanjem koliko računa ta firma.